Političke igre u Komisiji za izbor i imenovanje: Opozicija "hajrovala" jer vladajući nisu dobro računali

Uoči održavanja nove sjednice ove komisije 25. oktobra, objasnit ćemo kakve su to političke igre zakočile dalji rad.

Parlamentarne komisije su radna tijela koja bi trebala biti pomoćno sredstvo u radu Predstavničkog doma i Doma naroda, međutim usljed političkih i matematičkih igara koje se vode kroz tu instituciju, komisije ne samo da ne pomažu, nego i blokiraju parlamentarni rad.

Primjer Komisije za izbor i imenovanje, koja već duže vrijeme nije održala sastanak, pokazuje da se i kroz pomoćna parlamentarna tijela igraju političke igre koje u konačnici usporavaju procese.

Kratkovidost vladajućih dovela do prilike za opoziciju

Naime, parlamentarne komisije su popunjene prema zakonski upitnoj, ali uobičajenoj praksi, gdje većinu u najvažnijim komisijama dobijaju oni koji imaju većinu u Parlamentu FBiH. Međutim, trenutna većina se loše "sabrala" s obzirom na to da su parlamentarce, koji su prvobitno delegirani u važne komisije, kasnije "povukli" na druge, npr. ministarske pozicije. Time su izgubili većinu u Komisiji za izbor i imenovanje što je ostavilo prostor opoziciji u FBiH da "hajruje".

Najplastičnije rečeno, vladajuća koalicija je lošim političkim rješenjima i kratkovidnošću omogućila opoziciji da upravlja određenim procesima u parlamentu.

Na posljednjoj zakazanoj sjednici Komisije za izbor i imenovanje, koja je ujedno i ključna parlamentarna komisija, nije bilo kvoruma, što je onemogućilo imenovanje novog rukovodstva Predstavničkog doma, a nakon odstupanja Mirjane Marinković Lepić sa funkcije predsjedavajuće.

Članovi Komisije koji nisu došli na sjednicu su: Irfan Durić (NES), Dajana Čolić (DF), Edina Gabela (SBiH) i Eldar Čomor (SDA). Oni također nisu došli ni na nekoliko sjednica ranije, otkako je radno tijelo u kojem se nalaze dobilo zaduženje da pripremi ime za imenovanje na poziciju ustavnog sudije iz Federacije BiH.

Zastupnik vladajuće većine u Predstavničkom domu Damir Mašić (SDP) ističe da je zbog nedolaska opozicionih zastupnika u Komisiji, osim izbora novog rukovodstva, na čekanju i popunjavanje komisija koje su ostale bez pojedinih članova.

"Već petu sjednicu koja se pokušava održati mi pokušavamo zamijeniti nedostajuće članove u radnim tijelima. Umjesto Jasne Duraković i drugih zastupnika koji su otišli na druge pozicije, iako su novi zastupnici koji su došli umjesto njih odavno u parlamentu, mi ne možemo da ih imenujemo u tijela. Tako da to nije samo stvar (Marina) Vukoje. O tome od februara slušamo da će se desiti izdaja pa se ne dešava. Ni na ovoj ni na prošloj ni pretpošloj sjednici, to nije ni bilo na dnevnom redu niti je moguće da dođe na dnevni red. Ja mogu razumjeti političko protivljenje, ali ovo mi je nejasno", kazao je Mašić.

Jedan od opozicionih članova Komisije za izbor i imenovanje Eldar Čomor je za Klix.ba objasnio zbog čega nisu dolazili na nekoliko prethodnih sjednica tvrdeći da nije riječ o njihovoj blokadi nego "igri opozicionim zastupnicima".

"Postoji zahtjev opozicionih zastupnika prema predsjedavajućem Komisije (Mladen Bošković), koji on ignoriše, a to je nastavak 4. redovne sjednice Komisije za izbor i imenovanja koje se odnosi na imenovanje ustavnog sudije. Mi ništa ne blokiramo nego tražimo da se vratimo na tu tačku i to završimo, da što se nas tiče jednoglasno podržimo više kandidata ili sve sa liste, ali ne po želji Čovića da samo jedno ime dođe na parlament", kazao je on.

U suštini bi to značilo da opozicioni članovi komisije ne žele ispunjavati svoje obaveze kao što je popunjavanje upražnjenih mjesta u komisijama i predlaganje novog rukovodstva Predstavničkog doma, dok se pitanje ustavnog sudije ne riješi na način kako to oni žele.

Ispunjavanje želja opozicije bi moglo značiti neizbor Vukoje

S druge strane, vladajuća većina koju čine HDZ, SDP, NiP i Naša stranka ovo pitanje ne žele ponovo pokrenuti dok god ne budu imali većinu u Komisiji za izbor i imenovanje. Razlog za to što im je potrebna većina u Komisiji je činjenica da HDZ-ov kandidat Marin Vukoja potencijalno ne bi mogao biti izabran na Predstavničkom domu ukoliko bi bilo predloženo više kandidata kako to želi opozicija, a ne samo on.

Tu dolazimo u začarani krug u kojem opozicija neće da radi dok ne bude poslato više kandidata za ustavnog sudiju na Predstavnički dom, a vlast to ne planira staviti na dnevni red jer nemaju sigurnu većinu. U skladu s tim se opoziciji može pripisati to da su pronašli "rupe" koje im mogu koristiti, ali koje vode u opstrukciju, a vladajućoj koaliciji se može pripisati nedovoljna snaga i loša politička matematika.

Čomor je u razgovoru za Klix.ba naglasio da opozicioni zastupnici nisu uradili ništa mimo poslovnika time što ne dolaze na sjednice Komisije za izbor i imenovanje i onemogućavaju njen rad. To je uistinu tačno, no iako nisu prekršili poslovnik, oni pred vladajuću koaliciju postavljaju uslove kako bi zauzvrat omogućili rad Komisije, što bi trebalo da se podrazumijeva, a ne uslovljava.

Kako raspetljati "parlamentarni čvor"?

Kontaktirali smo stručnjake koji godinama rade u parlamentu kako bi nam objasnili šta može biti rješenje ovakve situacije i do kada opozicija može opstruisati rad Komisije nedolaskom na sjednice. Objašnjeno nam je kako je ključ rješenja u rukama Predstavničkog doma, odnosno vladajuće koalicije.

Ukoliko postoji opstrukcija rada bilo koje parlamentarne komisije, Predstavnički dom većinom zastupnika može jednostavno promijeniti tu komisiju i imenovati druge članove. Međutim, za to moraju imati dovoljno ruku, što je u Predstavničkom domu FBiH i danas, skoro godinu nakon formiranja, pomalo nejasno.