Politička korupcija izazov za bh. pravosuđe, problem su neujednačene kazne u kantonima
Prema standardima koje su izradili Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i USAID, postoji visoka, srednja i niža korupcija te organizirani kriminal.
Shodno toj klasifikaciji, u Općinskom sudu u Tuzli najveći broj predmeta spada u nižu korupciju, dok su trenutno aktivna tri predmeta visoke korupcije i oni se vode protiv optuženih Envera Bijedića, Sulejmana Brkića i Besima Durakovića.
Javnosti je poznato da je Enver Bijedić državni zastupnik i predsjednik stranke Socijaldemokrate BiH, Sulejman Brkić je njegov stranački kolega, bivši ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i aktuelni zaposlenik Kantonalne direkcije regionalnih cesta, dok je Besim Duraković nekadašnji direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.
Osim što je Bijedić optužen u predmetu koji se veže za Direkciju za izgradnju, odnosno spornu zgradu 15. maj u Tuzli, on je sada osumnjičen i za namještanje višemilionskog tendera u Rudniku soli u Tuzli.
Nakon otvaranja istrage, Bijedić se odlučio za jedinstven slučaj u BiH, zatraživši od Općinskog suda u Tuzli izdavanje imuniteta od krivičnog gonjenja.
"Sud je utvrdio da u tom predmetu optuženi nema prava pozivanja na imunitet i trenutno je taj predmet u žalbenom postupku. U ovom slučaju sud je našao da radnje koje su preduzete nemaju veze sa funkcijom koju obavlja osumnjičeni (državni zastupnik, op.a.). Odluka će biti konačna nakon žalbenog postupka i mi ćemo tada donijeti glavnu odluku u vezi predloženih mjera zabrane koje je Tužilaštvo zatražilo", kazao je predsjednik Krivičnog odjeljenja Općinskog suda u Tuzli Damir Arnautović.
Inače, predmeti visoke korupcije se vode u Krivičnom odjeljenju koje je u prošloj godini primilo 2.858 novih predmeta, završeno je njih ukupno 2.876, a angažmanom sudija došlo je do povećanja realiziranog posla za dva posto u odnosu na godinu ranije.
Prema riječima Arnautovića, u prošloj godini u 397 predmeta izrečena je krivična sankcija kazna zatvora od ukupno 1.652 mjeseca zatvora, odnosno 51 godina za 414 osoba.
Općinski sud u Tuzli u izvještajnom periodu ostvario je zapažane rezultate na predmetima korupcije i organiziranog kriminala, a što je i navedeno u trećem godišnjem izvještaju OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti iz 2020. godine.
Od 13 teških predmeta u radu u Općinskom sudu u Tuzli, arnautović navdi da je u njih devet završen glavni pretres i oni su u žalbenoj ili fazi ponovnog suđenja, dok je u četiri predmeta glavni pretres u toku ili tek treba da počne.
Inače, shodno postignutim rezultatima, Općinski sud u Tuzli je izabran za pilot pravosudnu instituciju u našoj zemlji za realizaciju projekta unapređenje procesuiranja i presuđivanja najsloženijih oblika visoke korupcije i organizovanog kriminala.
"Ovaj projekt će dovesti do efikasnijeg rada pravosudnih institucija u BiH, jer će se pratiti dinamika i status rješavanja svakog predmeta, a vrlo bitno je da će biti obezbijeđeni adekvatni resursi. Ovdje će se raditi na kvalitetu što je izuzetno značajno. Također, predviđena je i oštrija kaznena politika uz izjednačavanje u BiH, jer sada imamo situaciju da kaznena politka povodom istih krivičnih djela je različita od kantona do kantona", navodi Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda u Tuzli.
Na pet sudskih odjeljenja u tuzlaskom sudu lani su smanjili broj neriješenih predmeta. Tu godinu su počeli sa njih nezavršenih 160.793, a tokom 365 dana primili su 40.657 novih predmeta. U toku 2020. riješeno je 39.714 predmeta. Na kraju 2020. ostalo je 161.739 neriješenih predmeta, a najveći broj njih je na izvršnom i prekršajnom referatu.
Ostvarena kolektivna norma suda u 2020. godini je u procentu od 82,27 posto i manja je u odnosu na prethodni izvještajne periode, na što su u najvećoj mjeri utjecale okolnosti izazvane pandemijom koronavirusa.
"Skoro tri mjeseca, odnsono od marta do juna u sudu se postupalo samo u hitnim predmetima i radile su samo dežurne sudije. Također, u toku godine značajan broj ročišta je odložen zbog nemogućnosti dolaska stranaka, svjedoka, vještaka i drugih učesnika postupka zbog COVID-a 19. U periodu od 1. marta do 31. decembra 2020. godine odgođeno je i odloženo 6.805 ročišta", pojasnio je Tulumović.
Kvalitet rada sudskih odluka je nepromjenjiv u odnosu na prethodne periode i kreće se u procentu od 90 posto potvrđenih odluka, što je iznad federalnog prosjeka.
Nedostatak administrativno-tehničkog osoblja, nosilaca pravosudnih funkcija te neuredno dostavljanje sudskih spisa su problemi sa kojima se ova pravosudna institucija i dalje suočava.
