Političari i političarke o zaštiti tijela na internetu: Nismo iscrpili ni važeće zakone

Populacijski fond UN-a u BiH je pokrenuo globalnu kampanju bodyright koja ima za cilj zaštitu tjelesne autonomije, fotografija i video snimaka od bilo kakve zloupotrebe. Ponavljaju, digitalno nasilje je stvarno.

"Potreban je snažniji angažman kreatora politika i vlasti. Ne mogu nastaviti ignorisati problem nasilja na internetu. Zakoni u toj oblasti nisu pratili tehnološki razvoj i potrebno je da brzo sustignu ova dešavanja. S obzirom na globalnu prirodu tehnologije, nužna je saradnja između vlada u borbi protiv digitalnog nasilja. Moramo se zalagati za svijet u kojem su svi zaštićeni od zlostavljanja na internetu sa dosljednim i učinkovitim pravnim mjerama", rekao je UNFPA predstavnik za BiH John Kennedy Mosoti, UN ove agencije koja želi globalno iskorijeniti sve rodno-zasnovanog nasilja.

Tehnološke kompanije i kreatori politika najčešće ignorišu digitalno nasilje dajući veću pažnju i zaštitu autorskim pravima nego ljudskim bićima i našim pravima na internetu.

Donosioci odluka, zastupnici i zastupnice na državnom i entitetskim nivoima govorili su o njihovom pogledu na ovaj problem te prijedlozima rješenja.

Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu BiH Sabina Ćudić vjeruje da je solidarnost ključna kada govorimo o online nasilju.

"Neophodno je da budemo glasne i reagujemo na napade koji su česti u online prostoru, bez obzira o kome se radi i koji je razlog napada. Bitno je koristiti i alate koji su dostupni u online prostoru i da svaki vid online nasilja prijavljujemo. To može raditi svako od nas. Na nama koji smo na poziciji odlučivanja odgovornost je da budemo glasne i predvodnice ove borbe. Ali ono što je najvažnije - moramo zakonom regulisati online nasilje, koje disproporcionalno targetira žene i marginalizirane grupe", kaže Ćudić.

Njen kolega iz parlamentarnih klupa, zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović kaže da godinama ponavlja, a i da je to odgovor Vijeća ministara na jedno od njegovih pitanja, da mjesto počinjenja krivičnog djela ne mijenja njegovu prirodu.

"Ovo praktično znači da svaki oblik nasilja mora biti procesuiran, bilo da se dešava online ili u bilo kojim drugim okolnostima. Zbog toga zastupam tezu da, bez obzira na prijeko potrebne nove zakone, nismo iscrpili ni mogućnosti koje nude postojeći. Adekvatno zagovaranje i javnosti, ali i politički aktivnih, u ovom smislu osvještenih osoba, bi sigurno dalo rezultat i na tome radim i želim raditi i u budućnosti”, smatra Magazinović.

Zastupnica DF-a u Predstavničkom domu FBiH Alma Kratina kaže kako je svjesna aktuelnog stanja koje treba mijenjati. Navodi podatke prema kojima je više od 60% žena u politici doživjelo neku vrstu seksitičkih napada, ugrožavanja dostojanstva u javnom i virtuelnom prostoru.

“U Federaciji smo već odavno kao zastupnici/e kroz različite inicijative za izmjene Krivičnog zakona pa i u pogledu oštrih sankcija za nasilje u online prostoru, jasno rekli svoj stav da nam je potreban novi Krivični zakon FbiH.”

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Federalnog Parlamenta Mirjana Marinković-Lepić kaže da je pitanje rodno zasnovanog nasilja u online prostoru u Bosni i Hercegovini gotovo potpuno politički neartikulisano.

"O njemu ne postoji ni neki naročito vidljiv rad drugih sektora društva tako da je i sama javnost nedovoljno osviještena o tom vidu nasilja. O online nasilju uopšte koliko-toliko postoji svijest. Kad je riječ o toj vrsti nasilja, čini se da smo kao društvo prilično senzibilizirani za nasilje nad djecom”, dodaje Marinković-Lepić.

Mišljenja je da u prvom redu treba kompletirati legislativu u vezi s online prostorom, u što svakako spada i nasilje, a onda uvesti i specifičnu legislativu koja se odnosi na rodno zasnovano online nasilje.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Đorđe Vučinić vjeruje da je pravi put ka zaštiti tijela u online sferi edukacija kroz obrazovni sistem.

“Psihološki profili ličnosti mnogo su drugačiji iza tastature, a naročito ako se kriju i iza lažnih identiteta na društvenim mrežama. U svemu tome nerijetko dolazi do prelaska granica normalnog, te i do online nasilja. govori Vučinić.

Nije zadovoljan radom nadležnih organa, ali vjeruje da imaju ključnu ulogu u zloupotrebi tijela na internetu. Poziva ih da svojim efikasnijim djelovanjem ohrabre one koji u njima ne vide spas, te one koji prijavljivanje ove vrste nasilja ne smatraju kao dobro rješenje.

Donosioci odluka bi podržali zakonsku zaštitu tijela na internetu

Na internetu, iako najčešće, nisu ugrožena samo tijela žena, već i muškaraca. Njima upravljaju oni koji se ne plaše sankcija niti posljedica. Zato se zakoni moraju mijenjati štiteći ljudsko tijelo od zloupotreba u online sferi.
Magazinović kaže da je potrebno usvojiti zakon koji bi na internetu štitio tijela i muškaraca i žena.

“Smatram da je zaštita moje ćerke u online svijetu jednako važna kao i zaštita mog sina. Novi zakoni moraju podjednako štititi sve u online prostoru, iako smo svjesni da su žene najčešća meta ovih napada. Dakle, saveznik sam u inicijativama koje će prije svega prevenirati nasilje, ali i kazniti počinioce bez obzira ko je žrtva”, priča Magazazinović.

Zastupnica Ćudić kaže da ne postoji razlog zbog kojeg ne bi podržala zakon koji štiti tijela u online prostoru, a obećava i da će lobirati kod koleginica i kolega u parlamentu da i oni/e podrže takav zakon.

“U narednom periodu planiram, kroz projekat Naše stranke Inicijativa 50%, razgovarati sa nevladinim organizacijama koje se bave na ženskim pravima, i na osnovu toga sa kolegicama predložiti zakonska rješenja”, odgova Ćudić na pitanje da li priprema neka zakonska rješenja i da li bi podržala prijedloge zakona drugih zastupnika/ca koji tretirjau oblast zaštite tijela na internet.

Ljudsko tijelo na internetu se često tretira kao roba bez vlasnika, a takva ponašanja osim društvene svijesti mogu zaustaviti samo kvalitetna zakonska rješenja. Na donosiocima odluka je zadatak da ta rješenja pripreme, predlože i usvoje.