Ima se, može se
210

Pojedini direktori javnih institucija i agencija u FBiH imaju platu i preko 8.000 KM

S. H.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
U entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine postoji preko 70 institucija, agencija i ustanova koje se finansiraju u najvećoj mjeri iz budžeta. Ipak, ono što je itekako zanimljivo jeste da postoje neke institucije, koje i nisu toliko izložene javnom sudu i analizi, a čija uprava ima ogromne plate u odnosu na prosjek u FBiH.

Prosječna plata u FBiH iznosi približno 1.200 KM i varira od mjeseca do mjeseca. Za sedmi mjesec je naprimjer iznosila 1.257 KM. Ipak, s obzirom na inflaciju, rast cijena općenito rast plata je nešto što najviše zanima većinu građana.

I dok su strelice kritike, opravdano, uglavnom upućene ka političarima, zastupnicima u parlamentima i tako dalje zbog velikih primanja, raznih paušala pa čak i bijelog hljeba, postoje i oni kadrovi koji su izuzetno plaćeni, a uopće nisu u fokusu javne kritike i pažnje.

Lista pojedinih institucija sa mjesečnim platama rukovodioca
Lista pojedinih institucija sa mjesečnim platama rukovodioca

Iako u ovom trenutku nećemo ulaziti u sam rad, aktivnosti i angažman svake institucije, izdvojit ćemo neke od federalnih agencija i ustanova čija uprava prima plate veće i od članova Predsjedništva BiH.

Tako rukovodioc, odnosno direktor Agencije za vodno područje rijeke Save prima preko 8.000 KM platu. Konkretno, njegova mjesečna plata za juli 2023. godine je iznosila 8.460 KM. Direktor rukovodi agencijom koja ima 76 uposlenika. Treba istaći da je plata direktora u decembru prošle godine iznosila 7.450 KM te je za pola godine narasla za 1.000 KM.

Direktor Regulatorne komisije za energiju FBiH sa sjedištem u Mostaru mjesečno ima platu 7.420 KM, a ta institucija ima 38 zaposlenih.

Federalni zavod za zapošljavanje ima ima 63 zaposlena, a direktor ima mjesečnu platu 6.910 KM.

Direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje FBiH ima platu 7.390 KM, a institucija ima 53 zaposlenih.

Plate u ovim institucijama utvrđuju same institucije na osnovu internih pravilnika i uz odobrenje nadzornih odbora ili skupština, u zavisnosti od institucije. To upravama daje široke ovlasti da sami sebi određuju platne razrede pa tako dolazimo do ovakvih iznosa.

Stoga se nameće pitanje svrsishodnosti ovakvih pravila ako se zna se većina institucija finansira od poreznih opterećenja građana.