Pojašnjenje iz KCUS-a: Ko je u BiH ovlašten za testiranja na koronavirus
U aktu koji potpisuje prof. dr. Sandra Vegar-Zubović, direktorica dijagnostičkih disciplina, ukazuje se na član 51. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji glasi:
“Javno-zdravstvene djelatnosti socijalne medicine, epidemiologije i higijene koje su od interesa za Federaciju odnosno kantona, hitna medicinska pomoć, djelatnost heterologne transplantacije organa i tkiva i autologne transplantacije koštane srži ne mogu biti predmetom privatne djelatnosti. To se odnosi i na prikupljanje, testiranje, preradu i distribuciju krvi i krvnih sastojaka, vještačke oplodnje, ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga, zatim patologiju, izuzev patohistološke djelatnosti, sudske medicine i mrtvozorničke djelatnosti.
Obim i vrsta javno-zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog člana, a koja ne može biti predmetom privatne djelatnosti, bliže će se odrediti pravilnikom federalnog ministra.
Dalje se navodi da infekcija uzrokovana koronavirusom (COVID-19) ima javno-zdravstveni značaj i dijagnostika se mora obavljati u ustanovama čiji je osnivač država.
"Kliiničke mikrobiološke laboratorije su registrovane za rad sa infektivnim agensima, jer imaju uspostavljen system biosigurnosnog nadzora. On podrazumijeva mjere tehničke i lične zaštite, utrenirano osoblje za rad sa ovakvim patogenima, te sigurno odlaganje o uništavanje infektivnog otpada. Privatne mikrobiološke laboratorije ne ispunjavaju ove uslove, te je rad sa patogenim agensima kao što je ovaj, rizik za cijelu populaciju”, kaže se u aktu KCUS-a.
Potcrtavaju da je WHO od početka dijagnostiku koronavirusa stavila na nivo referalnih mikrobioloških laboratorija kako bi osigurala kvalitetnu I pozdanu dijagnostiku. Kažu da je ovo osigurano na način da sve referalne laboratorije podliježu eksternoj kvaliteti koja se provodi slanjem određenog broja negativnih I pozitivnih uzoraka na retestiranje u imenovanje referalne laboratorija WHO-a.
