Pogledajte snimak izricanja presude Osmanu Mehmedagiću: Sud zamjerio Tužilaštvu nekonkretnu optužnicu

Kako je kazala predsjedavajuća sudskog vijeća Jasmina Dedović-Ćosić, presuda je donesena na osnovu člana 284. tačka a) Zakona o krivičnom postupku BiH.

Mehmedagiću se na teret stavljalo da je u periodu od novembra 2019. godine do razrješenja sa funkcije generalnog direktora OSA BiH, ovu funkciju obavljao iako nije posjedovao visoku stručnu spremu koja je zakonom propisana kao uslov za obavljanje ove funkcije.

Naime, kako je pojasnila sutkinja, nakon provedenog glavnog pretresa Vijeće je razmotrilo činjenični opis optuženja u cjelini.

"Imajući u vidu relevantne odredbe krivičnog zakonodavstva, načela zakonitosti i obaveze suda da odluku zasnuje na činjenicama i okolnostima sadržanim u optužnici. Vijeće je razmatrajući činjenični opis optužnice u cjelini ocijenilo da radnje koje se optuženom stavljaju na teret, onako kako su opisane u optužnici, ne sadrže sva zakonska obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja", kazala je.

Istakla je da krivično djelo zloupotreba položaja predstavlja blanketno krivično djelo (krivično djelo čiji opis u krivičnom zakonu ne sadrži sve elemente zabranjene radnje, već upućuje na neki drugi propis op.a.) čija zakonska obilježja nije moguće potpuno odrediti bez povezivanja sa drugim propisima kojima se utvrđuju konkretne službene dužnosti i ovlaštenja počinioca.

"Stoga je pored navođenja odredbe krivičnog zakona potrebno jasno i konkretno opisati radnje izvršenja, odnosno koju je službenu dužnost optuženi propustio izvršiti, koje je ovlaštenje zloupotrijebio i prekoračio i na koji je način takvim postupanjem ostvarena korist i prouzrokovana šteta. Nije dovoljno uopšteno navesti da je službeno lice postupalo protivno zakonu već je nužno konkretizirati", rekla je sutkinja i dodala da je u ovom slučaju konkretizacija izostala.

Naglasila je da nabrajanje postupaka optuženog nije dovoljno da bi krivično djelo zloupotrebe položaja bilo opisano.

Istakla je da je izostalo opisati koje je ovlaštenje prekoračio i na koji način, te koju dužnost nije izvršio, a da je bio dužan.

"U optužnici nije navedena konkretna službena dužnost koju je optuženi bio obavezan izvršiti u vezi sa svojim statusom niti je navedeno da je u relevantnom periodu bio upoznat s poništenjem diplome i kada je za to saznao", rekla je.

U pogledu nevraćanja dokumentacije u OSA-i, sutkinja je istakla da nije konkretizirana službena dužnost vraćanja te dokumentacije niti pravni osnov.

"Za zaključak o postojanju imovinske koristi, neophodno je opisati i dokazati da je ona ostvarena protupravnim postupanjem optuženog, odnosno da postoji veza između radnje koja ima obilježje krivičnog djela i navodno pribavljene koristi. Činjenica da je primao plaću za rad nije dovoljna za takav zaključak", rekla je.

Vijeće je zaključilo da djelo, onako kako je opisano u optužnici, nije krivično djelo za koje se osumnjičeni tereti zbog čega je Mehmedagića i oslobodilo od optužbi.

Riječ je o prvostepenoj presudi i na nju je dozvoljena žalba.