Podrška za Rezoluciju o Srebrenici iz Ruande: "90-ih su nas iznevjerili, sada treba biti drugačije"
"Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial stoje uz Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanja i druge prijatelje i partnere koji pozivaju na usvajanje predložene rezolucije UNGA o genocidu u Srebrenici. Ako ova rezolucija bude usvojena, 11. juli će postati Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenic", saopćio je Memorijalni centar Srebrenica.
Freddy Mutanguha, izvršni direktor Aegis Trusta i Kigali Genocide Memoriala, istakao je da su ponosni što se pridružuju Memorijalnom centru u Srebrenici u pozivu UNGA-e za priznavanje genocida u Srebrenici.
"Posebno hvalimo vlade Ruande i Njemačke što su preuzeli inicijativu u ovoj akciji. Radeći s preživjelima kako bi se komemorirao i spriječio genocid, previše dobro znamo koliku bol uzrokuje negiranje genocida. Nadamo se da će ovaj korak UNGA biti odlučan u suzbijanju kampanje negiranja koja je vođena protiv preživjelih genocida u Srebrenici. U devedesetim, UN i međunarodna zajednica su iznevjerili i Ruanđane i Bošnjake - bosanske muslimane. Nadamo se da će se Generalna skupština UN-a sada staviti na stranu žrtava", rekao je Mutanguha.
U dopisu upućenom vodećim afričkim medijima, memorijali iz Ruande su naglasili informaciju da se genocid u Srebrenici dogodio od 11. do 16. jula 1995. godine, kada je bosanska srpska vojska, uz podršku Srbije, napala tzv. "sigurnu zonu" UN-a u gradu Srebrenici.
The Aegis Trust & @Kigali_Memorial are proud to join with @PCRCBiH in supporting the campaign by our friends and partners @SrebrenicaMC to call the @UN General Assembly to ensure ratification of the Resolution on the Srebrenica Genocide, tabled by @RwandaUN & @GermanyUN. 1/3
— Aegis Trust (@Aegis_Trust) April 10, 2024
"Sa pristankom nizozemskog UN bataljona, navodno tu da bi zaštitio bosanske muslimane koji su bili pod napadom od 1992. godine, srpska vojska zatim je razdvojila civile, protjerala žene i djecu prije masakra 8.372 muslimanskih muškaraca i dječaka u unaprijed određenom, sistematski izvršenom nizu masakara i streljanja. Tijela su pokopana na brojnim mjestima, ali zatim, u nastojanju da se spriječi bilo kakva identifikacija poslije genocida, tijela su ponovno iskopana i premještena na daljnje lokacije. Neka tijela su iskopavana više puta. Još uvijek nedostaje oko 1.000 tijela. Srbija i vlasti bosanskih Srba i danas negiraju genocid", poručili su memorijali.
Podsjetimo, posrijedi je velika diplomatska borba i panika Srbije, ali i predstavnika iz RS-a koji pokušavaju spriječiti usvajanje rezolucije na Generalnoj skupštini UN-a kojom bi se 11. jula u svijetu obilježio genocid u Srebrenici te pozvalo na sprečavanje veličanja ratnih zločinaca.
Ova rezolucija, za čije je usvajanje potrebno 130 glasova na dnevnom redu bi se trebala naći početkom maja.