BiH
1

Podnesena žalba na odluku o oslabađanju krivice Karadžića za genocid

FENA
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić
Haško tužilaštvo podnijelo je žalbu Apelacionom vijeću Tribunala u Den Haagu na odluku kojom je Radovan Karadžić oslobođen krivice za genocid u sedam općina u BiH 1992. godine.

Serge Brammertz, glavni tužilac pri Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), u podnesku drugostepenom vijeću istakao je da je ovom odlukom učinjeno nekoliko pravnih i činjeničnih grešaka kojima je onemogućeno “sprovođenje pravde”.

"Odluka o oslobađanju optuženog po prvoj tački optužnice za genocid u općinama trebala bi biti poništena, te bi se ova tačka optužnice trebala ponovno vratiti", naveo je Brammertz.

Tužilaštvo je u podnesku istaklo da je Sudsko vijeće pogrešno primijenilo zakone i praksu MKSJ-a, te zahtijevalo da ubistva Bošnjaka i Hrvata u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku 1992. godine “dosegnu nivo koji bi pokazao da je značajan dio određene grupe bio ciljan za uništenje”, prenosi BIRN-Justice Report.

Sudsko vijeće, prema mišljenju tužilaca u Haagu, također nije primijenilo elemente udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) u odnosu na optužbe za genocid 1992. godine.

Kako je navedeno u podnesku, Sudsko vijeće nije ocjenjivalo da li su Karadžić i drugi članovi UZP-a imali genocidnu namjeru, bez obzira na to da li su je imali direktni počinioci ubistava, koji su možda korišteni od strane članova UZP-a kao alati, i stoga nisu ni morali imati genocidnu namjeru.

"Sudsko vijeće je pogriješilo u primjeni zakona i nije ocjenjivalo da li su dokazi, uključujući prijetnje optuženog nestankom i eliminacijom Bošnjaka prije rata i 1992. godine, dovoljni za pošteno Sudsko vijeće da se uvjeri u genocidnu namjeru optuženog", stoji u podnesku.

Nakon okončanja dokaznog postupka Haškog tužilaštva, Karadžić je zatražio da ga Sudsko vijeće oslobodi krivice za one tačke optužnice koje nisu dokazane.

Haški tribunal je krajem juna ove godine donio odluku kojom je odbio zahtjev optuženog, utvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, ali ga je oslobodilo optužbe za genocid u sedam općina u BiH.

Sudsko vijeće utvrdilo je da tužioci u dokaznom postupku nisu izveli dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se mogla utvrditi Karadžićeva krivica za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

"Iako je predočeno dovoljno dokaza da su srpske snage u tim opštinama počinile progon, masovna ubistva i istrebljenje, nije dokazano da su pritom imale genocidnu namjeru, odnosno da su pokušale da muslimane i Hrvate unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe, što je uslov za krivično djelo genocida, rekao je tada sudija O-Gon Kwon", predsjedavajući Vijeća.

Tužioci su najavili žalbu na oslobađanje po ovoj tački optužnice, dok je Karadžić rekao da će se žaliti na dio odluke kojim je utvrđeno da je Optužba izvela dovoljno dokaza kojim se može utvrditi njegova krivica za uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce 1995. godine.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Suđenje mu je počelo krajem oktobra 2009. godine. Odbrana će početi izvođenje dokaza u oktobru.