Cilj tog skupa je da se s organizacijama na svim nivoima vlasti u BiH i međunarodnim organizacijama doprinese efikasnijem održivom povratku i donese zajednički prijedlog u vezi s primjenom Daytonskog sporazuma.
Zbog zabrinutosti da je problem rješavanja pitanja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika u BiH dobio politički karakter, a ne pravo zagarantirano Aneksom VII Daytonskog mirovnog sporazuma, učesnici Kongresa žele deblokirati ovaj proces otvarajući temu povratka u domove i tražeći odgovor na to da li je on ispunio očekivanja prognanika.
"Ako je Dayton na snazi, treba vidjeti kako ga primijeniti. Ukoliko je loš, treba vidjeti šta učiniti da on bude dobar“, kazala je Zukić u obraćanju učesnicima Kongresa, predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, međunarodne zajednice, međunarodnih implementing organizacija, donatorima i udruženjima članicama Saveza.
Ona je istakla da državna komisija za izbjeglice nije počela s radom, iako je to trebalo očekivati već u januaru, u novom sazivu. Spomenula je podatak o „43.000 ljudi, beskućnika, koji su u fazi potrebe krova nad glavom“ te podatak o sedam hiljada osoba u kolektivnim centrima ili 2.250 porodica, što dovodi u pitanje kako deblokirati proces povratka.
Naglasila je da država i resorno ministarstvo nisu smogli snage da u parlamentarnu proceduru „ubace“ prijedlog od 35 miliona KM za proces povratka, pa je zaključila kako nema političke volje u BiH da se to uradi.
Učesnicima se obratio državni ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović riječima da je nedostatak finansijskih sredstava danas najveća smetnja ubrzanom povratku „jer je uglavnom savladana većina političkih, administrativnih i drugih zapreka povratku“.
"Svima nama je jasno da sada ulazimo u zadnju fazu rješavanja pitanja provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma i od suštinskog je značaja utvrditi stvarne prioritete, eliminirati dvojne korisnike nedovoljne raspoložive pomoći u BiH“, kazao je Halilović.
Ukazujući na značaj usvajanja državne Strategije za realiziranje Aneksa VII Daytonskog sporazuma, on je izdvojio da je BiH napravila značajan rezultat povratkom više od milion osoba i realizacijom s oko 99,7 posto procesa povrata imovine i stanarskih prava. Od oko 445.000 potpuno srušenih ili devastiranih stambenih jedinica obnovljeno je oko 260.000 što je blizu 45 posto. Za potrebe rekonstrukcije preostalog stambenog fonda namijenjenog samo prioritetnom povratku raseljenih osoba i izbjeglica neophodno je osigurati još oko 600 miliona KM i dodatnu infrastrukturu.
Najslabiji rezultati u ukupnom procesu povratka i reintegriranja su u oblasti osiguranja uvjeta održivosti povratka, pa je Halilović obrazložio da je „u složenoj ustavnopravnoj situaciji podjele nadležnosti i finansiranja, kakva je danas u našoj zemlji, veoma teško napraviti progresivne korake koji bi vodili jednom sistemskom i jednoobraznom rješavanju pitanja prava na zdravstvo, školstvo, socijalnu zaštitu, upošljavanje, deminiranje i sl.“
Kazao je da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća i da osim pojedinačnih incidenata postoje sigurnosni uvjeti za realiziranje procesa povratka. Trenutno se, dodao je, radi na unapređenju regionalnog povratka s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, gdje još ima više od 40 posto preostalog broja izbjeglica iz BiH.
Viši zamjenik visokog predstavnika u BiH Peter Bas-Backer smatra da na predstavnicima vlasti u BiH leži osnovna i najveća odgovornost povratka ljudi.
"To pitanje treba ponovno vratiti na dnevni red političkih zbivanja“, kazao je Bas-Backer učesnicima Prvog kongresa izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika BiH.
Ministar za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Salko Obhođaš je uime federalnog premijera Nedžada Brankovića prenio stav da će Federalna vlada u ovoj godini značajnije pomagati povratnike u Republiku Srpsku ali i u FBiH.
Zaim Hadžikadunić, prvi povratnik u Bosni i Hercegovini, čovjek koji se vratio u Mjesnu zajednicu Makljenovac u općini Doboj, kazao je da je u toj općini sve više pozitivne energije i da će u potpunosti biti ostvaren proces povratka.
Povratnik Mile Marčeta apelirao je na bh. vlasti i međunarodnu zajednicu da pomognu u otvaranju radnih mjesta za povratnike, izbjeglice i raseljene, a na OHR-u da još ne napušta Bosnu i Hercegovinu.
Prvi kongres izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika BiH održava se u zgradi UNITIC-a, a završetak njegovog rada očekuje se oko 17.00 sati.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
