BiH
0

Počelo skeniranja arhiva nekadašnje podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu

Klix.ba
Firma koju je ovlastila Republika Slovenija počela je danas, 06. jula 2016. godine sa skeniranjem dokumentacije u arhivu nekadašnje Glavne podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu.

Slovenija, koja izvršava presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Ališić", dokumentaciju treba radi verifikacije starih deviznih zahtjeva štediša. Skeniranje i unos podataka u verifikacijski sistem bit će zaključeni u jesen, kada će Slovenija početi obrađivati zahtjeve štediša sarajevske podružnice.

Prve isplate štedišama, koji su predali potpune zahtjeve, biće uplaćene na njihove tekuće račune do kraja ove godine. Dokumentacija u nekadašnjoj podružnici nije potpuna jer arhiv ne raspolaže podacima iz svih poslovnica koje su bile dio podružnice Ljubljanske banke Sarajevo. Kod štediša, kojima se identitet neće moći provjeriti skeniranom dokumentacijom, postupak dokazivanja će zahtijevati više vremena. U tim slučajevima bit će nužna saradnja nadležnih organa Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz ambasade Republike Slovenije.

Odlučivanje o zahtjevima za verifikaciju neisplaćenih starih deviznih zahtjeva štediša nekadašnje Ljubljanske banke, Glavne podružnice Sarajevo, u skladu sa prvim stavom 21. člana Zakona o načinu izvršavanja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08 (ZNISESČP) odloženo je do dobijanja podataka o pomenutim štedišama.

Slovenija i Bosna i Hercegovina su 27. aprila 2016. godine, pod pokroviteljstvom Vijeća Evrope, sklopile dogovor o pristupu podacima nekadašnje Glavne podružnice Sarajevo, njihovom skeniranju i posljedično početku postupka verifikacije u Sloveniji. Dogovor među državama je na junskoj sjednici pozdravio i Odbor ministara Vijeća Evrope, koji nadzire izvršavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Na osnovu tog dogovora i nakon razmjene diplomatskih nota te izvedbi potrebnih interno-pravnih procedura, Bosna i Hercegovina je 6. juna 2016. godine dozvolila Sloveniji, odnosno njenom ovlaštenom društvu, pristup arhivu Glavne podružnice Sarajevo i skeniranje dokumentacije. Pomenuta dokumentacija je pored dokumentacije u elektronskom obliku, koju je Bosna i Hercegovina već predala Sloveniji, od ključnog značaja za postupak verifikacije imaoca stare devizne štednje.

Izbor izvođača skeniranja bio je realizovan postupkom javne nabavke, na osnovu koje je bio izabran Mikrocop d.o.o., Ljubljana. Ugovor sa njim bio je potpisan 21. juna 2016. godine, a izvođač je danas počeo sa skeniranjem u arhivu Glavne podružnice Sarajevo. Skladno sa odredbama ugovora rok za realizaciju radova je jedan mjesec od početka skeniranja.

Skladno sa dogovorom među državama, od dana 27. aprila 2016. godine, Republika Slovenija će dobivenu dokumentaciju Glavne podružnice Sarajevo u periodu od šest sedmica nakon njenog preuzimanja od izvođača unijeti u elektronsku bazu podataka, našto će ministar finansija u Službenom listu Republike Slovenije objaviti datum dobivanja podataka Glavne podružnice Sarajevo, sa čim će biti ispunjen uslov iz ZNISESČP za početak postupka verifikacije Glavne podružnice Sarajevo. Na osnovu navedenog roka objava u Službenom listu je predviđena za septembar 2016.

Nakon objave datuma dobivanja podataka iz Sarajeva, Fond RS za nasljedstvo će početi sa obrađivanjem predatih zahtjeva štediša Glavne podružnice Sarajevo i tada će početi teći tro mjesečni rok, u kojem će Fond odlučiti o potpunim zahtjevima. Fond će odlučivati po redoslijedu dospijeća zahtjeva, pri tome će početi i sa pozivima za dopunu, ukoliko zahtjevi štediša nisu potpuni.

S objavom datuma dobivanja u Službenom listu Republike Slovenije počet će postupak za sve štediše Glavne podružnice Sarajevo, koji su već podnijeli zahtjev za verifikaciju. Štediše, koji zahtjeve još nisu podnijeli, imaju tu mogućnost do 31. decembra 2017.

S obzirom na to da dokumentacija u arhivu sarajevske podružnice nije potpuna, Slovenija i Bosna i Hercegovina su se u dogovoru od dana 27. aprila 2016. godine obavezale da će preko nadležnih organa sarađivati i ubuduće. Možemo predvidjeti da će postupak verifikacije zahtjeva štediša, za koje Slovenija neće dobiti svih podataka iz arhiva Glavne podružnice Sarajevo, biti zahtjevniji i posljedično moguće i duži.

Slovenija uostalom dosljedno izvršava presudu u predmetu "Ališić". Do sada je primila više od 23.000 zahtjeva za verifikaciju i izdala preko 4.700 infromativnih izračuna ukupne vrijednosti 61,6 mio EUR. Do sredine jula 2016. godine bit će realizovano više od 2.200 isplata štedišama. Ukupna vrijednost tih isplata je preko 31,5 mio EUR.