Počela rasprava o Kuzmanovićevoj deklaraciji

Poslanicima se obraća Kuzmanović u vezi sa ovim dokumentom koji je u proteklom periodu usaglašavan na sastancima šefova poslaničkih klubova, ali nema podršku bošnjačkih poslanika koji su ga ocijenili kao neprihvatljiv.

Inače, u konačnom prijedlogu deklaracije, u odnosu na prvobitno predloženu Kuzmanovićevu verziju, više se ne spominje promjena imena BiH, a o RS-u se govori kao nespornom entitetu u svakom pogledu, dok se za Federaciju BiH kaže da se u tom entitetu mogu organizirati eventualno druge teritorijalne jedinice u BiH.

U deklaraciji se navodi i da polazište, prijedlozi i rješenja ustavnih promjena u BiH moraju se zasnivati na Dejtonskom sporazumu, a da BiH i dalje ostaje složena država u skladu s usvojenim dejtonskim modelom državnog uređenja.

Kuzmanović, također, ističe i da "moguće promjene u strukturi Federacije BiH ne smiju imati za posljedice promjenu sadašnjih ustavnih rješenja u odnosu na formiranje zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti na nivou BiH, kao i na osnovne principe u pogledu njihovog sastava, načina donošenja odluka, zaštite entitetskog i vitalnih nacionalnih interesa na štetu RS-a".

On pred poslanike izlazi i sa stavom da u sadašnjim uvjetima nije moguće donositi novi ustav, već je moguća samo dogradnja i poboljšanje dejtonskih rješenja i to amandmanskim putem na osnovu saglasnosti triju konstitutivnih naroda i entiteta kroz političke razgovore i ustavne institucije.

Entitetski predsjednik je, između ostalog, iznio i stavove o uređenju nekih zajedničkih bh. institucija te naveo i da je potrebno zadržati ustavne principi o entitetskom glasanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i ustavne principe zaštite utvrđenog vitalnog interesa entiteta, kao i vitalnog nacionalnog interesa sva tri konstitutivna naroda u BiH.