Počela dvodnevna konferencija "BiH ide naprijed: Lokalni i održivi razvoj"
Na tri panela koja će se održati tokom trajanja konferencije, razgovarat će se o ulozi međunarodnih donatora u izgradnji lokalnih kapaciteta, kako osigurati održivost organizacija, te koliki značaj imaju lokalne samouprave u tim procesima.
Iz organizacija civilnog društva smatraju da iako nisu izabrani od strane građana na način na koji su to parlamentarci, predstavljaju veliku snagu koja istinski baštini ono što građani žele da promijene.
Samantha Power, administratorica USAID-a koja je nedavno boravila u našoj zemlji, u video obraćanju istakla je kako: "U vrijeme podijela i polariziranosti BiH treba vašu kreativnost i posvećenost u prevazilaženju podjela kako biste stvorili bolju budućnost za ovu prelijepu zemlju - zemlju koju čuvam u srcu", te dodala kako je razvoj koji predvode lokalne zajednice izvor održivih promjena.
Za godinu i pol dana koliko traje projekat mnogo organizacija ojačalo je svoje kapacitete koristeći se mogućnostima koje im pružaju partneri u okviru programa Snaga lokalnog, prošli su mnogo edukcija te naučili kako da bolje iskorištavaju lokalne resurse i kako da na taj način osnaženi, još bolje zagovaraju održive, pozitivne promjene.
"Konferencija BIH ide naprijed: Lokalni i održivi razvoj organizirana je od strane Instituta za razvoj mladih KULT i Mreže za izgradnju mira uz podršku USAID-a u BIH. Želimo razgovarati o tome kako još bolje možemo iskoristiti sve potencijale i resurse koje imamo u lokalnim zajednicama a kako bi se lokalni razvoj još više poboljšao. U suštini različite krizne situacije koje smo prošli i koje još uvijek prolazimo pokazuju koliko je važno da se možemo osloniti na vlastite snage i da možemo samostalnije odgovoriti na različite izazove sa kojima se susrećemo. Tokom dvodnevne konferencije razgovarat ćemo upravo o tome", izjavila je Šeherzada Halimić, izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT.
Ističe kako na konferenciju svojim prisustvom podržavaju različite međunarodne i domaće organizacije, predstavnici vlasti, mediji i drugi značajni akteri koji već dugi niz godina doprinose lokalnom razvoju koji i jeste jedini pravi put ka održivosti naše zemlje.
"Projekat Snaga lokalnog je počeo prije godinu i pol dana i podržan je od strane USAID-a BIH. Ovo je jedan inovativan pristup razvoju lokalnih zajednica gdje se najviše oslanjamo na organizacije civilnog društva koje aktivno rade u svojim zajednicama i koje imaju zadatak da na terenu prema potrebama građana usmjeravaju određene aktivnosti ali u saradnji sa lokalnim vlastima i biznisima. Ono što je najvažnije jeste da smo mi u zadnjih godinu i pol dana uspjeli da zajedno sa našim partnerima iz Instituta za razvoj mladih KULT koji su organizatori ove konferencije, Fondacijom Mozaik, Centrom za građansku suradnju iz Livna i Tuzlanskom fondacijom, napravimo jako puno pogotovo u malim sredinama gdje su potrebe građana bile na neki način zapostavljene", navodi Snježana Ivandić-Ninković, program menadžerica Snaga lokalnog u Mreži za igradnju mira.
Naglašava kako svaka od navedenih organizacija radi u određenom polju i svojim kompetencijama pomaže građanima te da je važno da lokalna zajednica radi na uključivanju građana u donošenje odluka što je važno za izgradnju demokratskih procesa u BiH.
"Kada govorimo o tom opštem dobru u BiH mi smo zemlja koja poznaje te humanitarne akcije što još uvijek nije u zakonodavnom okviru i jako je važno da imamo legislativu koja će omogućiti biznisima i građanima da ne plaćaju dodatne poreze da bi pomogli nekome", dodaje Snježana Ivandić-Ninković.
Da li su organizacije civilnog društva zadovoljne dosadašnjom saradnjom sa vladom i drugima koji mogu pomoći održivosti civilnog društva ?
"Zadovoljni smo u onoj mjeri koliko se sami izborimo za neka svoja prava. Moram reći da civilni sektor u BiH u zadnjih 10 godina nije na onom nivou na kojem je bio prije. Postoji veliki broj faktora, prije svega smanjen broj donatorskih sredstava koje ulaze u BiH što je bilo pogubno za manje organizacije. Sa druge strane situacija sa koronavirusom koja je trajala dvije godine uticala je na to da imamo veliki broj organizacija koje su jednostavno nestale jer nisu uspjele da se održe. Ono što nas raduje jeste da su ostale neke građanske inicijative koje nisu formalno registrovane i jako smo ponosni na to šta su ekoinicijative uradile prošle godine jer su radom kroz različite koalicije uspjele nametnuti ideju o prestanku gradnje mini hidrocentrala", dodala je Snježana Ivandić-Ninković iz Mreže za izgradnju mira.
Izvršna direktorica Instituta za razvoj mladih KULT Šeherzada Halimić smatra kako zasigurno ima dosta kvalitetnih prijedloga kada su u pitanju poreske olakšice vezane za donacije te da će ova organizacije definitivno i dalje raditi na tome i napraviti određena poboljšnja.
Mreža za izgradnju mira sastoji se od 220 organizacija civilnog društva koja prije svega radi na izgradnji održivog mira u BiH i u ovome projektu ima funkciju "umbrella" organizacije što znači da se sve informacije iz projekta šire i daju svim zainteresiranima na uvid.
Dva resursna centra ove organizacije nalaze se u Tuzli i Livnu, gdje rade sa malim organizacijama i daju im određena sredstva kako bi svoje aktivnosti realizirali. Smatraju da vlasti u posljednje dvije godine ne razmišljaju o civilnom društvu kao o faktoru promjene.
