Rezutlati istraživanja su pokazali da direktori i državni funkcioneri u BiH primaju između pet do deset puta veće plate od njihovih kolega iz zemalja regije, gdje su prosječne plate od 1.500 do 3.000 eura.
Prema postojećim dokumentima, najveću platu u martu je imao Izet Jelić, član Uprave ''Sarajevo osiguranja'', i to čak 19.907 KM, odnosno 10.178 eura. Također, Nedžad Polić, bivši direktor farmaceutske kompanije ''Bosnalijek'', u martu je primio platu od 14.927 KM ili 7.632 eura.
U aprilu ove godine najveću platu je imao Srećko Glibić, bivši komesar Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) koji je primio platu od 24.025 KM, odnosno 12.283 eura, a slijedi ga Ivo Bradvica s plaćom od 20.036 KM ili 10.244 eura, kao i Midhat Terzić, uposlenik Sarajevo Osiguranja s platom od 18.434 KM, odnosno 9.425 eura. Najveći iznos u BiH je isplaćen u maju 2013. godine Nedžadu Poliću - 41.761 KM ili 21,352 eura
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u aprilu ove godine je imao platu od 6.071 KM, odnosno 3.104 eura, dok je Željko Komšić zaradio 5.694 KM ili 2.911 euro.
S druge strane, državni funkcioneri i direktori u zemljama regije imaju znatno niža mjesečna primanja od zvaničnika u BiH. Štaviše, u većini susjedinih zemalja posljednjih godina su zbog ekonomske krize pokrenute mnoge inicijative kojima su smanjene plate uposlenicima i visokim zvaničnima u javnom sektoru i državnim firmama.
Tako su i u Hrvatskoj od marta 2013. godine plate državnih službenika i zaposlenih u javnom sektoru, osim obrazovanja, umanjene za tri posto. Smanjene su i plate državnih zvaničnika, sudija i ostalih pravosudnih dužnosnika, i to na način da se reže osnovica za izračun njihovih plata.
Prema novom zakonu o platama uposlenika u javnom sektoru, predsjednici uprava i direktori javnih preduzeća ne bi smjeli imati veću neto mjesečnu platu od 17.289 kuna ili 2.263 eura.
Tako je odredila Vlada Hrvatske u svojoj Odluci o utvrđivanju plata i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava 2009. godine, a koja je još uvijek na snazi. Direktorska plata u javnim firmama tako je ograničena na iznos od 3,2 prosječne mjesečne isplaćene neto plate po zaposlenom u državnim firmama u Hrvatskoj.
Ipak, većina direktora javnih i državnih firmi i u Hrvatskoj ima veću platu od granice koju je postavila vlada.
Prosječna plata direktora državnih firmi u Hrvatskoj je oko 2.500 eura. Prema posljednjim zvaničnim podacima, predsjednik Uprave Narodnih novina Petar Piskač ima platu 20.005 kuna, odnosno 2.619 eura, što je skoro isto kao i premijer Zoran Milanović, koji formalno mjesečno prima 20.285 kuna neto ili 2.655 eura. To je osam puta manje od iznosa kojeg je primio bivši čelnik Bosnalijeka Nedžad Polić.
Direktor Plovputa Darko Meštrović pak ima veću platu od 19.796 kuna, ili 2.591 euro, predsjednik uprave Autoceste Rijeka - Zagreb Željko Denona mjesečno je primao 19.400 kuna, odnosno 2.539 eura, dok neki direktori državnih firmi u Hrvatskoj imaju plate manje od 17.289 kuna, ili 2.263 eura.
Tako predsjednik Uprave Hrvatske lutrije Danijel Ferić, prema podacima iz njegove imovinske kartice, prima 16.008 kuna, odnosno 2.095 eura, a šef Hrvatske pošte Alen Premužak 16.500 kuna, odnosno 2.159 eura.
Goran Radman sa Hrvatske-radio televizije (HRT) ima platu od 17.267 kuna (2.260 eura), Krešimir Kučko iz ''Croatia Airlinesa'' 17.289 kuna (2,263 eura), koliko prima i Krešimir Starčević iz ''Croatia osiguranja'', dok Danijel Ferić iz Hrvatske lutrije ima platu od 16.008 kuna, odnosno 2.095 eura.
Slično kao i u Hrvatskoj, i u Srbiji su poslanici Skupštine Srbije početkom decembra ove godine usvojili Zakon o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru koji predviđa da se od 1. januara iduće godine smanje plate u javnom sektoru koje su u neto iznosu veće od 60.000 dinara.
Pomenuti zakon predviđa da se razlika zarade koja prelazi 60.000 (523 eura) dinara oporezuje sa 20 posto, dok će za razliku zarade preko 100.000 (873 eura) dinara porez biti 25 posto.
Tako bivši direktor Bosnalijeka u Sarajevu ima 20 puta veću platu od vicepremijera Srbije Aleksandra Vučića. Prema zvaničnim podacima, plate direktora i državnih funkcionera u Srbiji do stupanja na snagu pomenutog zakona kretale su se od 1.000 do 3.000 eura.
Prema tome, premijer Srbije Ivica Dačić do sada je imao platu od 172.488 srbijanskih dinara, odnosno 1.504 eura, a potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić platu od 108.901 dinara ili (950 eura).
Također, prema podacima za 2013. godinu prosječna plata direktora i predsjednika upravnog odbora Agencije za kontrolu letenja Srbije iznosi po 466.939 dinara ili 4.073 eura, što su ubjedljivo najveća primanja u javnom sektoru u Srbiji.
Slijede plate zamjenika direktora i potpredsjednika upravnog odbora ove agencije, koje su po 428.027 dinara, odnosno 3.734 eura. Oktobarska plata direktora beogradskog aerodroma Nikola Tesla iznosila je 382.210 dinara, ili 3.334 eura.
Isto tako, plata direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) je 297.700 dinara, odnosno 2.596 eura, a prvi čovjek Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica 2.900 eura. Prvi čovjek Srbija Gasa ima primanja u visini od 287.495 dinara, ili 2.507 eura, direktor Agencije za privatizaciju 284.621 dinar (2,482 eura), a plata direktora Radiotelevizije Srbije (RTS) iznosi 255.000 dinara ili 2.224 eura.
Prema postojećim zvaničnim podacima do kojih su došli novinari AA, plate direktora i čelnika državnih firmi i agencija u BiH su mnogo veće od kolega u zemljama regije.
Poređenja radi, uposlenik Sarajevo Osiguranja prima platu od 18.434 KM, odnosno 9.425 eura, dok prvi čovjek Croatia osiguranja ima platu 17.289 kuna ili 2.263 eura, što je četiri puta manje od bh.
S druge strane prvi čovjek Službenog glasnika Srbije prima platu od oko 170.000 srbijanskih dinara, odnosno 1.482 eura, direktor Službenog lista BiH Dragan Prusina prima 6.476 KM ili 3.311 euro, a direktor Narodnih novina u Hrvatskoj mjesečno inkasira 20.005 kuna, odnosno 2.619 eura.
