"Jedan od očiglednih načina da se to učini je olakšanje strogih viznih zahtjeva za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru i Albaniju. Izgleda da se najveći otpor prema ukidanju viznog režima u EU pojavljuje prema BiH. To je nepošteno i kontraproduktivno. Nepošteno jer su tinjajuće brige da su fundamentalisti bliskoistočnog porijekla pronašli utočište u toj zemlji zastarjele. To nas vraća na priliv stranih plaćenika tokom rata 1992.-1995. godine, od kojih su neki stekli bosansko državljanstvo, a samo nekolicina ih je povezana s navodnim terorističkim planovima u 2001. godini", pišu Finci i Petritsch.
"BiH, međutim, u potpunosti sarađuje sa stranim agencijama za provođenje zakona, rigorozno nadzire sumnjive aktivnosti naturalizovanih građana, koji su uglavnom lojalni članovi društva, i usput čine samo 0,025 posto ukupnog stanovništva. Nakon 11. septembra BiH se nedvosmisleno pridružila borbi protiv terorizma. U godinama nakon toga nema nikakvog razloga za sumnju u bosansko obavezivanje na tu borbu, kako se navodi brojnim ocjenama međunarodnih agencija", pišu Finci i Petritsch.
"Kontraproduktivno je tretirati Bosance kao potencijalnu prijetnju kada EU vrši pritisak na njih da izvrše sva administrativna i tehnička poboljšanja koja Bruxelles zahtijeva kako bi se smanjila migracija i trgovina ljudima i robom.
Zakonski kapaciteti značajno su ojačali posljednjih godina, posebno s poboljšanjem sistema registracije. BiH je nekada bila država s poroznim granicama i nije imala odgovarajuću centralnu agenciju koja bi sprečavala ilegalnu migraciju. Zahvaljujući, međutim, novoj Državnoj graničnoj službi, ilegalni prelasci značajno su opali s nekoliko stotina mjesečno prije uspostave DGS-a na dvocifrene brojke u 2005. godini.
Ukupna stopa kriminala u BiH i njen broj riješenih slučajeva povoljni su u usporedbi s onima u državama članicama EU. Uvjereni smo da će bosanske vlasti učiniti sve što je u njihovoj moći da uvjere svoje evropske partnere. Vlada je već potpisala sporazume s većinom zemalja članica EU kako bi odagnala strahove od masovne ekonomske migracije iz ili kroz bosansku teritoriju kada se vizni režim liberalizuje", pišu Finci i Petritsch.
"Iako olakšavanje putnih pravila označava prekretnicu u bosanskoj integraciji u proširenu Evropu, dodatna politička briga, međutim, odnosi se na činjenicu da mnogi bosanski Srbi i Hrvati imaju dvojna državljanstva. Time je značajan dio bosanskog stanovništva, posebno oni s hrvatskim pasošima, u stanju da putuje u zemlje EU bez viza. Potpuno je izvjesno da bi EU takođe uskoro mogla nagraditi i Srbiju slobodnim viznim režimom. To bi ostavilo bosanske muslimane same u redovima pred stranim ambasadama kad god žele da putuju - što je sasvim siguran recept za nastavak etničke podjele i diskriminacije.
Olakšavajući svoja pravila započinjanjem "pametnog viznog režima" za studente, novinare i poslovne ljude i skiciranjem procedura za ostale - kao prvi korak, najbolja je opcija za EU da pruži vrstu opipljive koristi koja bi pokazala običnim Bosancima da se reforme odnose na sve njih, pišu dvojica uglednika.
Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik u BiH, predsjedavajući je visokoga savjetodavnog odbora Centra za evropske integracijske strategije (CEIS). Jakob Finci je predsjednik CEIS-a.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
