Savjetnik za kulturu u Jevrejskoj zajednici BiH Eli Tauber rekao je u razgovoru za Agenciju Fena ovim povodom da nijedan jevrejski praznik nema u sebi toliko jevrejskog duha niti toliko komplikovanih obreda i propisa kao Pesah.
"Pripreme za ovaj praznik počinjale su nekada, u pobožnim jevrejskim porodicama, čak mjesec dana prije samog praznika. Veličina praznika ogleda se u činjenici da je jedistveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva, koji historija ne poznaje, spojen s jednim drugim jedinstvenim vjerskim događajem- dobijanjem Tore- Deset Božijih zapovijesti. Tako je ovaj praznik Pesah u isto vrijeme i istorijski i vjerski i nesumnjivo najznačajniji jeverejski praznik", kazao je Tauber.
U početku se slavio sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.
Tauber navodi da su obimne pripreme za praznik koje su se sastojale od detaljnog proljećnog spremanja kuće, poznate kod Sefarda pod nazivom: las Hadras di Pesah.
Pesah je, također, jedan od tri hodočasna praznika. “Praznik proljeća” (Hag aavim), a također i “Praznik beskvasnog hljeba” (Hag amacot).
Seder Pesah i Agada - seder je poseban vjerski obred koji se u jevrejskim kućama održava prve večeri Pesaha. Seder je hebrejska riječ i znači red, a seder Pesah je praznična obredna večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji, odvijaju po strogo utvrđenom redu.
Tauber kaže da se na stolu obavezno morala nalaziti pashalna Hagada, seder činija sa simbolima praznika i vino kašer šel Pesah. Propis nalaže da u toku večere svi treba da ispiju po četiri čaše vina.
U bolje stojećim porodicama ispred svakog ukućanina stajala je po jedna Hagada da bi svi mogli da prate tok čitanja. Na seder činiji, koja je mogla imati razne oblike - od specijalnog porcelanskog tanjira s posebno obilježenim udubljenjem za svaku namirnicu, do metalnog poslužavnika - nalazili su se: tri komada macota pokrivena bijelom salvetom, pečeno krilo od pileta, jaje kuvano u luku, zatim tzv. haroset (aromatična mješavina sjeckanih jabuka, oraha, suvog grožđa, vina i začina), komadić celera, hrena ili list zelene salate, posudica sa slanom vodom ili sirćetom.
"Svaki od ovih elemenata ima svoju precizno određenu simboličnu ulogu u toku večere i simbolično podsjećaju na robovanje jevrejskog naroda u Egiptu i na njegovo spasenje", rekao je Tauber.
Čitanje Hagade je osnovni dio sedera. Hagada opisuje događaje koji se odnose na praznik, iznosi historiju dolaska izraelskih plemena u Egipat i njihovo oslobođenje iz egipatskog ropstva. Redoslijed obreda i čitanje Hagade vrše se na osnovu tačno utvrđenih propisa koji su zabilježeni u svakoj Hagadi. Hagada kao knjiga ima dugu historiju, staru gotovo 2.000 godina. Posljednji dio sadrži stare narodne pjesme nastale prije 400 -500 godina.
"Seder, koji se održava u jevrejskim kućama, najbolje ilustruje snagu tradicije. Evociranjem uspomene na izlazak iz Egipta, Pesah je postao istorijski praznik. Sjećanja na prošlost stapaju se s težnjama ka budućnosti kroz seder koji počinje pozivom siromašnima da dođu i podijele s domaćinom ono što ima, a završava se sa: Lešana abaa Birušalajim (Dogodine u Jerusalimu)", naveo je Tauber u razgovoru za Fenu.
