Zakonski apsurdi
0

PDV obavezan i za donacije za deminiranje

Sarajevo-x.com
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost koji je u Bosni i Hercegovini uveden 2005. godine, osim što je poskupio cijene osnovnih životnih namirnica i svih drugih proizvoda na tržištu, nametnuo je i obavezu plaćanja PDV-a čak i na međunarodne donacije namijenjene u humanitarne svrhe.

Kako saznajemo od Ratka Kovačevića, portparola Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zakon nije predvidio direktna oslobađanje međunarodnih donacija od PDV-a, ali jeste uveo mogućnost povrata novca.

"Prema zakonskom rješenju, onaj ko uručuje donaciju mora platiti PDV, ali taj isti subjekt može u našoj upravi podnijeti zahtjev za povrat novca. Procedure nisu dugačke, naši službenici samo trebaju provjeriti da li postoji sporazum između nas i strane države iz koje donacija dolazi, nakon čega se vrši povrat novca", objašnjava Kovačević.

Napominje da je svjestan činjenice, bez obzira što će se taj novac vratiti, da ovakve zakonske odredbe dovode donatore u nezgodan položaj. Mnogi od njih nisu u stanju osigurati dodatni novac za plaćanje PDV-a, te naša zemlja riskira da joj propadnu neke od itekako vrijednih donacija.

"To bi se trebalo urediti izmjenama i dopunama Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, kojim bi se uvelo da donatori koji daju svoj novac u humanitarne projekte u našoj zemlji budu direktno oslobođeni od plaćanja PDV-a", ističe Kovačević.

Primjer radi, PDV mora plaćati i Međunarodni fond za deminiranje i pomoć žrtvama mina –ITF, koji agencijama koje su specijalizirane za poslove čišćenja terena od mina i neeksplodiranih sredstava uručuje donacije od zemalja članica

U Uredu ITF-a u Sarajevu su nam potvrdili da su obavezni plaćati PDV na sve donacije koje idu za deminiranje naše zemlje. Kada novac od donatora bude operativan, firme čiji demineri rade na terenu plaćaju PDV, ali fond ima pravo tražiti povrat, te od toga novca finansiraju druge projekte uklanjanja mina.

Kao što je poznato, Bosna i Hercegovina je i dalje minama najkontaminiranija zemlja u Evropi, a prema planu Centru za uklanjanje mina u BiH, naša zemlje bi tek do 2019. godine trebala biti od njih očišćenja.

Za ovaj dugotrajni i mukotrpni proces potrebno je na godišnjem nivou osigurati po 80 miliona KM, a donacija je svake godine sve manje. Posljednji podaci govore da je približno 900.000 ljudi koji su izloženi potencijalnoj opasnosti od oko 220.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, koliko ih ima na našem tlu.

Koliko je novac od međunarodnih institucija presudan za sigurnost naših građana, najbolje govori podatak da je samo u prošloj godini bilo 39 stradalih od aktiviranih mina, od kojih 19 sa smrtnim ishodom.