BiH
0

Paravac: Bilo kakav ishod tužbe iskomplikovaće odnose u BiH i sa susjedima

FENA
Član Predsjedništva BiH iz RS-a Borislav Paravac uvjeren je da će sudski epilog tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, bez obzira na to kakav bio, iskomplikovati odnose kako u BiH, tako i sa susjednim zemljama.

Govoreći pred poslanicima Narodne skupštine RS-a u vezi s tužbom, Paravac je kazao da je prilikom podnošenja tužbe grubo prekršen Ustav BiH i da je ona nelegalna i nelegitimna i nije tužba BiH već jednog njenog dijela i naroda.

On smatra da "imajući u vidu posljedice koje će ta tužba proizvesti, što se u ovoj fazi itekako osjeća polarizacijom odnosa, posebno između Srba i Bošnjaka, što je veoma loše po zajedničku budućnost za BiH", treba se učiniti sve kako bi ovaj spor iz sudskih klupa, trebalo biti preseljen na diplomatski nivo.

Ocijenio je i da je to sa stanovišta suda i politike moguće učiniti u čemu vidi i ulogu NSRS. Također, naveo je i da se tužba treba posmatrati kao krupno političko pitanje za RS, ali i za BiH.

Podsjetio je da je marta 1993. bivša RBiH podnijela tužbu, a da niko predstavnicima RS-a u institucijama BiH niti vlastima RS-a nije dao odluku ili drugi akt nadležnog organa da se tuži druga suverena država, iako je to traženo u više navrata.

"Upravo zbog te činjenice takav akt nije mogao biti predmet revizije kako je to regulirano nadležnim članom Ustava BiH. To nije nimalo slučajno jer se zna da bi takav akt da bi bio pravno valjan za njega trebalo obezbijediti potreban konsenzus na šta predstavnici srpskog naroda nikada nisu pristali", kazao je Paravac i dodao da je to prva prepreka "zbog koje ta tužba pravno nije valjana i nisu je potvrdile institucije dejtonske BiH".

Član Predsjedništva BiH je kazao da nije sporno da je tužba međunarodni pravni akt, svojevrstan ugovor u kome se kao strane pojavljuju dvije države u Međunarodnom sudu pravde, zbog čega je ona morala biti potvrđena na Ustavom propisan način.

"Zbog toga je ovdje grubo prekršen Ustav BiH, ignorisana volja srpskog naroda i narušen princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda", ustvrdio je Paravac i konstatovao da je zato ta tužba i nelegalna i nelegitimna i nikako nije tužba BiH, nego samo jednog njenog dijela i jednog naroda.

Paravac je, između ostalog, naveo i da o dopuni tužbe koja je podnijeta 1998. "od njenih zagovornika" nisu odlučivale institucije BiH, iako su funkcionisale u punom kapacitetu u skladu s Ustavom BiH.

"Značajno je napomenuti da dopunom tužbe 1998. BiH osporava legitimitet jednog svog dijela, jednog od dva ravnopravna entiteta - RS-a. U pravnom, a prije svega političkom pogledu BiH tuži i samu sebe", kazao je Paravac obraćajući se poslanicima NSRS koji danas razmatraju status tužbe BiH protiv SCG za agresiju i genocid.

Podsjetio je i da je na tu dopunu reagovao tadašnji član Predsjedništva BiH Živko Radišić i da je parlament RS-a dvotrećinskom većinom potvrdio Radišićevu izjavu da je tužba "destruktivna po vitalne interese RS-a, čime je pitanje te tužbe trebalo biti stavljeno ad akta".

Podsjetio je i da je u januaru 2002. Narodna skupština donijela odluku kojom se odbija stavka da se u budžetu institucija BiH odvoje sredstva za finansiranje tužbe.

Paravac je u svom izlaganju podsjetio i da je prije svega od SCG bio prijedloga da se pitanje tužbe riješi diplomatskim putem, te da je povukla protivtužbu pred istim sudom protiv BiH i Hrvatske zbog počinjenog genocida nad srpskim narodom, te da je bilo logično da to učini i BiH "što bošnjački predstavnici vlasti nisu željeli".

On je govorio i detaljima šta je lično dolazeći na funkciju u Predsjedništvo BiH pokušao da učini u vezi s tužbom, kao što je obraćanje ranijem visokom predstavniku Paddyju Ashdownu od kojeg je tražio da učestvuje u diplomatskom rješavanju ovog spora, ali je dobio odgovor da je to "unutrašnja stvar BiH".

Nakon toga, podsjetio je da je pred početak suđenja u ovom procesu podnio krajem prošle godine u Ustavnom sudu BiH inicijativu za ocjenu ustavnosti pokretanja i vođenja tužbe BiH protiv SCG, ali da samo nezvanično saznaje da će se o tom pitanju odlučivati tek na plenarnoj sjednici Suda krajem ovog mjeseca.

Paravac je kazao i da je od predsjednika Mađunarodnog suda pravde u Haagu zatražio dokumentaciju o pokretanju tužbe iz 1993., odnosno 1998., te da je indikativno da je dobio odgovor da taj sud ne posjeduje nikakve odluke institucija BiH o pokretanju tužbe, osim pisma kojim je Alija Izetbegović ovlastio američkog advokata Frensisa Bojla i Muhameda Šaćirbegovića da podnesu i zastupaju tužbu BiH protiv SCG.

Naveo je i da je prije nekoliko dana inicirao i donošenje deklaracije o potrebi diplomatskog rješenja ovog spora, koju su potpisali svi srpski čelnici u institucijama RS-a i u zajedničkim organima, te da je upućena i ambasadorima zemalja potpisnica i garanta Daytonskog sporazuma, OHR-u, Vijeću sigurnosti, OSCE-u, Međunarodnom sudu pravde u Haagu i čelnim ljudima iz reda Bošnjaka i Hrvata u institucijama BiH.

U NSRS je u toku rasprava o pitanju tužbe, a pretpostaviti je da će parlament ponovo usvojiti deklaraciju ili zaključke u vezi s ovim pitanjem.