Ovo su općine u Kantonu Sarajevu koje još nisu učinile javnim podatke o svojim zaposlenicima i imenovanim licima

Vlast u KS je bila prva u Bosni i Hercegovini koja je uspostavila spomenute registre te je jedan od rijetkih nivoa vlasti koji ima takve registre. Oni su javno dostupni na internetu i uspostavljeni su u svrhu povećanja transparentnosti javnog sektora.

Registar zaposlenih sadrži podatke o svima koji su zaposleni u institucijama, ustanovama i preduzećima ovog kantona dok registar imenovanih lica sadrži podatke o svima koji su u upravljačkim strukturama institucija, ustanova i preduzeća.

Pitanje ažuriranja podataka

Uvidom u ove registre je primjetno da se podaci ponekad ne ažuriraju blagovremeno, a iz Ureda za borbu protiv korupcije KS su kazali da oni nisu ovlašteni ažurirati te podatke, već da su kantonalne institucije, ustanove i preduzeća sama odgovorna da u roku od 10 dana ažuriraju podatke.

Iz Ureda su u odgovoru na upit Klix.ba napomenuli da oni u ovom procesu imaju samo nadzornu ulogu. Također su napomenuli da su propisi kojima se regulira ovo pitanje veoma strogi.

"Prema odlukama Vlade KS, neblagovremen ili netačan unos podataka je teža povreda službene dužnosti za ovlaštenu osobu, što je osnov za pokretanje disciplinskog postupka. Kao najstroža mjera propisano je da takvo postupanje predstavlja i osnov za razrješenje rukovoditelja institucije, a na inicijativu Ureda za borbu protiv korupcije", istakli su.

Uvjeravaju da se podaci uglavnom blagovremeno ažuriraju. No, ne negiraju da se mogu dogoditi odstupanja, a da se to događa iz objektivnih razloga.

"To su, primjerice, situacije kada se mijenjaju zakoni ili propisi kojima se utječe na plate velikog broja zaposlenih, što je dodatno opterećenje za ovlaštene osobe, naročito u institucijama s više hiljada zaposlenih. Osim toga, privremena spriječenost za rad (bolovanje) ili drugi objektivni razlozi mogu uzrokovati da se pojedini podaci ne ažuriraju istovremeno kada se dogodi promjena", tvrde.

Izazovi

Kao najveći izazov u prikupljanju i ažuriranju podataka naveli su osiguravanje pravovremenog i tačnog unosa podataka.

"Iako je Ured uspostavio sistem direktnog unosa kako bi olakšao proces, blagovremenost i dalje ovisi o kapacitetima i posvećenosti ovlaštenih osoba u svakoj od institucija", dodaju.

Kao još jedan izazov su naveli to što sve općine KS nisu pristupile registrima.

"Iako smo još 2018. pokrenuli inicijativu za njihovo uključivanje u cilju stvaranja jedinstvenog antikorupcijskog sistema, svaka općina o tome samostalno odlučuje (kako je i predviđeno aktima kojima su uspostavljeni registri). Dok se sve općine ne uključe, registar neće prikazivati potpunu sliku cijelog javnog sektora Kantona", ocijenili su.

Naime, u registru zaposlenih su podaci zaposlenih u općinama Stari Grad, Centar, Ilijaš, Ilidža, Novo Sarajevo, Vogošća i u Gradu Sarajevu. Dakle, u ovom registru nisu podaci zaposlenih u općinama Novi Grad Sarajevo, Hadžići i Trnovo.

U registru imenovanih lica su podaci imenovani u općinama Stari Grad, Ilijaš, Ilidža i Gradu Sarajevu. Dakle, u ovom registru nisu podaci imenovanih lica u općinama Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Vogošća, Hadžići i Trnovo.

U registru javnih nabavki su podaci općina Stari Grad, Centar, Ilidža, Novo Sarajevo i Grada Sarajeva. U ovom registru nisu podaci općina Novi Grad Sarajevo, Vogošća, Ilijaš, Hadžići i Trnovo.

Poboljšanje registara

Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS uvjeravaju i u to da kontinuirano rade na poboljšanju registara. Izdvojili su neka od tih poboljšanja:

- Osim uvođenja modela direktnog unosa podataka, razvijen je i niz tehničkih mjera kojima se osigurava potpuna kontrola i integritet registara. Informacioni sistem bilježi svaki pojedinačni unos i svaku izmjenu, zajedno s tačnim vremenom i identitetom korisnika koji je izvršio radnju. Ovim nastaje potpuni elektronski trag koji omogućava transparentnost i olakšava naknadnu provjeru odgovornosti;

- Sistem je dodatno ojačan mehanizmima automatske validacije podataka. Obavezna polja i unaprijed definirani formati, poput formata datuma ili numeričkih vrijednosti, ne dozvoljavaju unos nepotpunih ili formalno netačnih podataka. Time se već u startu smanjuje mogućnost greške i osigurava da svi unosi zadovoljavaju minimalne tehničke standarde;

- Pristup registrima strogo je ograničen. Svaka ovlaštena osoba dobija jedinstvene korisničke podatke, a njihov pristup vezan je isključivo za instituciju u kojoj su zaposleni. Korisnicima se na taj način onemogućava pregled i izmjene podataka drugih institucija, što predstavlja ključnu sigurnosnu mjeru i dodatnu zaštitu od neovlaštenih intervencija u sistemu;

- Najvažnije unapređenje je način na koji Ured koristi prikupljene podatke. Uspostavljen je analitički modul koji omogućava naprednu obradu velikih podataka (Big Data) i prepoznavanje obrazaca koji mogu ukazivati na korupcijsko ponašanje ili druge nepravilnosti;

- Osim agregiranih pregleda i statističkih pokazatelja, razvijen je i sistem pretrage koji omogućava detaljan uvid u pojedinačna zapošljavanja, ali i analize po sektorima, institucijama, vremenskim periodima i različitim kriterijima. Posebno je značajno što se mogu pratiti kretanja u ključnim periodima, poput izbornih ciklusa ili promjena vlasti, što dodatno jača kontrolni kapacitet registra;

- Na osnovu ovih podataka Ured izrađuje i javno objavljuje periodične analitičke izvještaje, poput izvještaja o analizi podataka iz registra zaposlenih u 2024. Ovo je jedna od analiza javno dostupna na internetskoj stranici Ureda, a kojima se identifikuju sistemski rizici i daju preporuke za unapređenje antikorupcijskih mehanizama. Pojedini izvještaji dostavljeni su i nadležnom tužilaštvu, koje je na osnovu njih otvorilo predmete, u skladu s potpisanim memorandumom o saradnji s Tužilaštvom KS i MUP-om KS.

U uredu za borbu protiv korupcije smatraju da transparentnost ima širi društveni učinak.

"Zahvaljujući javnoj dostupnosti podataka, građani, mediji, nevladine organizacije i drugi zainteresirani akteri mogu direktno pratiti rizične procese, dobiti uvid u vjerodostojne informacije i kada uoče nepravilnosti, podnijeti prijave Uredu. Javnom dostupnošću informacija o ključnim procesima stvara se dodatni pritisak na donositelje odluka jer su svi podaci izloženi javnom nadzoru. Na taj način registar funkcionira ne samo kao baza podataka, već i kao preventivni antikorupcijski digitalni alat", konstatirali su.

Mišljenja su da se registrom povećala transparentnost u javnom sektoru KS. Zapravo, kako su zaključili, nesumnjivo je da se ta transparentnost značajno povećala.