Ovo su oni koji će nas šišati, praviti jela, popravljati automobile: Bili smo u školi najtraženijih zanimanja

Potražnja za ovim kadrom se drastično povećava dok se broj kvalifikovanih radnika smanjuje.

Više je razloga za ovakvo stanje. Naime, postoji demografski jaz koji se ogleda u tome da mnoge zanatske poslove rade osobe starije životne dobi dok se mladi rjeđe odlučuju raditi te poslove. Osim toga, mnogi kvalifikovani radnici odlaze iz zemlje.

Postoje ekonomsko-sociološki faktori koji se manifestiraju u tome da su zanatlije godinama bile finansijski i društveno potcijenjene - pratili su ih stereotipi koji su mlade udaljavali od zanatskih poslova.

No, sada se značajno mijenja svijest o ovim poslovima. Privredne potrebe pokazuju da je u zanatu budućnost. Zanatski poslovi su već sigurni i dobro plaćeni. Na to je nedavno ukazao i Jensen Huang, generalni direktor tehnološkog giganta NVIDIA.

"Ako ste električar, vodoinstalater ili stolar - trebat će nam stotine hiljada takvih radnika. Zanatski poslovi u svakoj ekonomiji doživjet će procvat. Broj zanatskih radnika morat će se udvostručavati svake godine", rekao je Huang za britansku televizijsku stanicu Channel 4 News.

Obrazovanje i posao u Srednjoškolskom centru Hadžići

Srednjoškolski centar Hadžići, s tradicijom od 1978. godine, jedna je od najvećih srednjih škola u Kantonu Sarajevo i jedna je od ključnih obrazovnih ustanova za školovanje onih koji su sada najpotrebniji u privredi. Učenici ove škole se obrazuju za:

- Mašinskog tehničara konstruktora na računaru;

- Mašinskog tehničara za CNC tehnologiju;

- Obrađivača materijala na CNC mašinama;

- Stolara - CNC operatera;

- Arhitektonskog tehničara;

- Turističkog i hotelijerskog tehničara;

- Prehrambenog tehničara;

- Automehaničara;

- Plinskog i vodoinstalatera;

- Bravara/zavarivača;

- Montera suhe gradnje;

- Konfekcionara tekstila - krojača;

- Trgovca;

- Kuhara;

- Frizera/vlasuljara.

Osim navedenog, postoji gimnazija općeg smjera te gimnazija za informacijske tehnologije. U posjeti ovoj obrazovnoj ustanovi dočekali su nas njen direktor Admir Bašić i pomoćnica direktora Jasmina Pezo. Oni sa svojim kolegama rade na unapređenju veze između obrazovanja i privrede.

Direktor Bašić je naglasio da ne nedostaje interesovanja za upis u ovu školu, posebno kada su u pitanju deficitarna zanimanja.

"Učenici znaju da su ovi poslovi siguran izvor prihoda i da se radnici traže odmah po završetku školovanja, često i tokom samog školovanja", napomenuo je.

Osvrnuo se na značaj praktične nastave, istakavši ono što smatra ključnim.

"Ključ uspjeha je kvalitetna simbioza između škole i poslovnih subjekata. Insistiramo na tome da poslodavci imaju certificirane mentore koji preuzimaju odgovornost za obuku učenika. Samo na taj način učenici stiču praktične vještine, a poslodavci dobijaju kvalifikovane i spremne radnike. O našem uspjehu najbolje govori to da više od 250 naših učenika trenutno ima praktičnu nastavu kod poslodavaca", ukazao je Bašić.

Pomoćnica direktora Jasmina Pezo provela nas je kroz moderno opremljene kabinete, gdje smo razgovarali s učenicima i nastavnicima. Stekli smo uvid kako se školuju one koji će nas šišati, praviti nam jela, popravljati automobile itd.

S učenicima smo razgovarali o tome zašto se školuju za neka od spomenutih zanimanja, šta je to što ih motivira u tom školovanju, kako gledaju na stereotipe o zanatskim poslovima i planiraju li poslije školovanja raditi ono za šta su se obrazovali.

S nastavnicima smo razgovarali o povećanju interesa za zanate, kako negativan društveni odnos prema zanatskim poslovima utječe na tržište rada, kakva su im iskustva u saradnji s poslodavcima te šta očekuju od uvođenja dualnog obrazovanja.

Od frizerskog salona do CNC-a

Prvo smo ušli u kabinet gdje nastaju buduće frizerke i frizeri. Amna Golubić je buduća frizerka/vlasuljarka koja ovaj posao smatra humanim i kreativnim.

"Volim kreativnost i rad s ljudima. Uživam kada nekom uljepšam dan frizurom i popravim raspoloženje. Svaka frizura je posebna. Planiram da se bavim ovim poslom i želim otvoriti svoj salon", kazala je Amna.

Emelina Džambas se školuje za kuharicu. Sa svojim drugarima je pripremila jelo za našu ekipu.

"Želim jednog dana imati nešto svoje. Najviše me privlači to što odmah vidim rezultat svoga rada. Zanati su traženi, dobro plaćeni i društvu neophodni. Moj plan je jasan - otvaranje vlastitog restorana", rekla je Emelina.

Islam Sulejmani želi biti bravar, a i on nam je pokazao svoje radne vještine.

"Odmalena sam volio raditi rukama. Bravarstvo je dinamično i nudi siguran posao. Najviše mi se sviđa rad s metalom i alatima, a rezultati su odmah vidljivi. Zanatlije su među najtraženijim radnicima. Bez nas sistem ne bi mogao funkcionisati", naveo je Islam.

Eldin Odobašić se školuje za CNC operatera i imao je poruku za one koji s omalovažavanjem gledaju na zanatske poslove.

"Odabrao sam CNC obradu jer želim vještinu koja vrijedi na tržištu i koja se plaća. Svaki dan gledam kako iz sirovog metala nastaje savršeno precizan dio. Ljudi koji omalovažavaju zanate ne razumiju
realnost. Bez zanatlija nema industrije, nema kvaliteta, nema napretka", izjavio je Eldin.

Šta kažu nastavnici

Međutim, nastavnik mašinske struke Kemo Ćorović tvrdi da se mijenja odnos društva prema zanatskim poslovima.

"Zanatska zanimanja su godinama bila potcijenjena. Danas se taj odnos mijenja jer industrija jasno pokazuje kolika je stvarna vrijednost dobrog majstora", kazao je Ćorović.

Nastavnik kuharskog smjera Maid Mujić je potvrdio da se povećava interesovanje mladih za zanate jer shvataju njihovu stvarnu vrijednost.

"Učenici vide da zanati nude sigurnu i brzo zaposlenje. Sve više mladih želi praktično znanje umjesto dugog čekanja na posao", napomenuo je Mujić.

Nastavnik praktične nastave Elnes Ejubović se osvrnuo na pozitivna iskustva saradnje s poslodavcima.

"Saradnja s poslodavcima je vrlo dobra. Svjesni su potrebe za obučеnim mladim radnicima i rado prihvataju učenike. Često naši učenici ostaju raditi kod istih poslodavaca, odmah nakon završetka školovanja", uvjerava Ejubović.

Nastavnica praktične nastave za frizere/vlasuljare Mediha Topalović je govorila o dualnom obrazovanju, ocjenivši da je ono idealno za zanatska zanimanja.

"To je izuzetno korisno za učenike trećeg stepena. Dobijaju više prakse u realnom okruženju, brže razvijaju vještine i povećavaju mogućnost zaposlenja", istakla je Topalović.

Pomoćnica direktora Jasmina Pezo smatra da treba biti oprezan kada je u pitanju primjena dualnog obrazovanja u tehničkim školama četvrtog stepena.

Reforma školstva

Donosimo detalje o dualnom obrazovanju u Sarajevu: Poznato i koliko će iznositi novčana naknada

"Dualno obrazovanje u ovom trenutku nije u potpunosti primjenjivo na tehnička zanimanja, prvenstveno zbog nedostatka poslodavaca koji bi mogli prihvatiti učenike u kontinuiranom obimu i obezbijediti dovoljan broj certificiranih mentora. Naši učenici ne uče samo u učionicama. Veliki dio praktičnih vještina stiču upravo u savremeno opremljenim školskim kabinetima i radionicama, gdje mogu kvalitetno savladati ključne kompetencije za svoj budući poziv", naglasila je.

Zbog toga smatra da je najvažnije, kako je konstatirala, zadržati ravnotežu - snažnu školsku praksu uz postepeno, realno i održivo uključivanje privrednih subjekata, u onoj mjeri u kojoj tržište to zaista može podržati.

Put Srednjoškolskog centra Hadžići je pokazatelj kako moderna i kvalitetna srednja škola može biti centar razvoja najtraženijih zanatskih zanimanja. Uspješnim kombinovanjem teorijske nastave, intenzivne praktične obuke kod certificiranih mentora i dobro primijenjenih elemenata dualnog obrazovanja, učenici stiču znanja i vještine koje ih čine konkurentnim na tržištu rada.

Njihova motivacija, uz predan rad nastavnika i podršku poslodavaca, predstavlja poruku - zanati su poslovi budućnosti i temelj održivog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.