Ovo je plan uređenja centra Brčkog: Novi trg i park uz osvježene historijske objekte
Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta kreirao je Regulacioni plan "Centar 1", koji obuhvatom predstavlja najužu zonu centra grada u stambenom naselju Centar.
U kontekstu užeg urbanog područja predstavlja komunikacioni prostor najvišeg ranga. Lokacija se nalazi između ulica Ive Andrića, Bosne srebrene, Laze Kostića i Bulevara mira, što znači da se veže na pješačku zonu u centru grada.
Kako je za Klix.ba kazala šefica Sektora za prostorno planiranje u spomenutom zavodu Mensura Kadrić, prostor obuhvata površinu od 0,9 hektara, a blok predstavlja djelimično formiranu strukturu, karakterističnu gradnju iz austrougarskog perioda, gdje se nalaze i tri objekta koja su na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH.
"Dio obuhvata koji je i najviše tretiran ovim planom su objekti koji nemaju posebno izražene arhitektonske, oblikovne ili ambijentalne vrijednosti te je planirana zamjenska gradnja, odnosno interpolacije, nadogradnja, dogradnja i izgradnja do planirane spratnosti. Sam obuhvat regulacionog plana predstavlja jedan zatvoreni blok stambeno-poslovnih objekata i u tom smislu nametao se i pristup blokovskog uređenja", kaže Kadrić.
"Oživljavanje" prostora
S obzirom na to da se radi o užem gradskom jezgru i objektima koji formiraju blok koji se naslanja na pješačku zonu, prilikom kreiranja regulacionog plana, nadležnima je bilo izuzetno važno "oživjeti" prostor unutar bloka.
"Urbanistički lijepo oblikovan prostor ima veliki utjecaj i na psihološki doživljaj ljudi koji ga koriste te nam je cilj građanima ponuditi kvalitetnije javne prostore. Unutarnji blokovski prostor u Brčkom skoro uvijek je zanemaren ili vrlo niske oblikovne i upotrebne vrijednosti. Trenutno je to prostor koji nema nikakvu namjenu i nije kvalitetno tretiran. U tom kontekstu dat je prijedlog uređenja unutar bloka, koji postaje integralni prostor s pješačkom zonom i produženi funkcionalni prostor objekata koji ga čine i funkcija zastupljenih u tim prostorima", pojašnjava nam Kadrić.
Osim objekata iz vremena Austro-Ugarske, blok je ispunjen i građevinama iz novijeg perioda, što znači da je djelimično zemljište privedeno konačnoj namjeni.
"Planirani objekti su objekti koji volumenom neće odstupati od arhitekture užeg gradskog jezgra, kao i funkcijama primjerenim gradskom centru. Osnovni cilj izrade plana je detaljno regulisanje korištenja zemljišta, izgradnje uređenja prostora predmetnih lokaliteta, gdje je uređenje od bitnog značaja za šire okruženje zasnovano na maksimalnoj zaštiti prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti", dodaje sagovornica portala Klix.ba.
Nova uloga i značaj nacionalnog spomenika
U obuhvatu plana na uglu Bulevara i ulice Ive Andrića nalazi se objekat Četvrte osnovne škole, koji je vremenom pretrpio značajne izmjene i već izvjesno vrijeme ne zadovoljava potrebe osnovnog obrazovanja, niti je u skladu s velikim dijelom pedagoških standarda.
"Analizom postojeće lokacije utvrđeno je da se bez značajnih intervencija na objektu, susjednim objektima i parcelama ti standardi ne mogu zadovoljiti, a potrebne intervencije nemaju svoju ekonomsku opravdanost. Tako da su se planeri odlučili objektu koji je na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, s ciljem očuvanja njegove vrijednosti, arhitektonske autentičnosti dati novu ulogu i značaj", pojašnjava Kadrić.
Objekat je građen u arhitekturi neoklasicizma i predstavlja lijep primjer objekta ovog perioda. S dvorišne strane objekat je dograđivan u više navrata ne poštujući arhitektonsku vrijednosti i karakteristike glavnog objekta.
"U tom smislu planirana je nova dogradnja i funkcija objekta. Dogradnja treba da bude savremenog arhitektonskog izraza, bazirana na principima kontrasta, savremenom materijalizacijom i dispozicionim elementima koji će se nadovezivati na novoformirani trg bez vidljivih granica unutarnjeg i vanjskog prostora", dodaje Kadrić.
Prilikom analize postojećeg stanja dijela površine i objekata koji pripadaju obuhvatu, koji je velikim dijelom priveden konačnoj namjeni, uočeno je da u južnom i jugoistočnom dijelu obuhvata preovladavaju površine i strukture različitih namjena, koje su u priličnom neskladu i urbanističkom neredu.
Objekti bez uređenog okolnog terena te često nepravilnih, razuđenih arhitektonskih oblika, predstavljaju ruglo obuhvata i ukazuju na neophodnost preuređenja ovog dijela prostorne cjeline. Stoga je cilj plana, kako zaključuje Kadrić, maksimalna iskorištenost i unapređenje prostora u obuhvatu, kako u objektima, ali i na otvorenim javnim površinama.
Psiholog tvrdi da djecu trebate podučiti ovoj vještini, daje im brojne prednosti
