Otvoreni dijalog organiziran je u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, UNICEF-om i drugim međunarodnim i nevladinim organizacijama.
Oko 40-ak djece iz svih dijelova BiH imalo je priliku direktno se obratiti predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti BiH, entiteta i Brčko Distrika.
Cilj ovakvog skupa je promovirati učešće djece u donošenju odluka koje se tiču njih direktno, kazala je Erna Ribar, uime UNICEF-a BiH.
"Ovo je prvi, ali ne posljednji susret s djecom, koji će na najbolji način obrazložiti svoje probleme, a na vlastima je da ih čuju i usvoje. Domovina im to duguje da bi se oni mogli odužiti njima kad porastu", kazao je Sadik Ahmetović, predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH.
Dodao je da će problemi izaći iz kabineta i pokazati javnosti objektivno koji su to problemi koje djeca imaju, a najveću odgovornost za neprovođenje konvencija, pa tako i Konvencije o pravima djeteta, koje BiH potpiše je na politikama u BiH i nosiocima vlasti.
"Nadam se da uskoro nećemo više biti zemlja u tranziciji te da ćemo uskoro moći provoditi sve konvencije koje potpišemo", objasnio je Ahmetović.
Andrea Žeravčić, uime Save the Children iz Norveške, istaknula je kao najveće probleme djece socijalnu zaštitu i obrazovanje.
Dženad Spahović, predstavnik udruženja "Naša djeca" iz Sarajeva, kazao je novinarima da se dječija prava u BiH vrlo malo poštuju jer političari ne pridaju značaja tome.
Najveći problemi koji muče djecu su nepoznavanje Konvencije o pravima djeteta, nesigurnost koju osjećaju u gradovima, neusklađeno školstvo te nepromoviranje dječijih vještina i inicijativa.
Kreativnim performansom pokazano je kako se vlasti ogluše na dječije zahtjeve te koliko ih smatraju nedoraslim za iznošenje i rješavanje problema.
Jedno od pitanja koje je postavljeno bilo je problem Roma koji ne pohađaju ni osnovnu školu.
Goran Jurčić, uime Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, istaknuo je da je Ministarstvo mnogo učinilo, ali Romi imaju i problem tradicije. Istaknuto je da ne postoji ni jedinstven registar o Romima koji ne pohađaju školu, ali da bi ta evidencija trebala biti konačna krajem 2009. godine.