Otvorena obnovljena džamija u Daljegošti kod Srebrenice
Obnovljena džamija je otvorena u okviru obilježavanja 11. jula 1995. godine, 19. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a“ Srebrenica čime je ujedno zvanično i okončan program predviđen za ovu godinu.
Otvorenju džamije su prisustvovali muftija tuzlanski, Vahid-ef. Fazlović, drugi predstavnici Islamske zajednice, načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković kao i veliki broj vjernika. Džamiju je otvorio jedan od džematlija Muamer Nekić, koji je donirao 80 hiljada konvertibilnih maraka (KM) od ukupnih približno 250 hiljada, koliko je koštala obnova.
Prilikom otvaranja džamije upućena je poruka da će muslimani na tim prostorima obnavljanjem vjerskih objekata nastaviti sa prisustvom i povratkom na te prostore.
Osim same džamije izgrađen je veleljepni kompleks koji se sastoji od hair česme, turbeta, abdesthane, kuće za efendiju, te harema.
Kako je u razgovoru za Anadolu Agency ranije kazao Senahid Hodžić, predsjednik Odbora za obnovu i izgradnju džamije u Daljegošti, ovo je peta džamija otvorena na prostoru tog džemata starog oko 400 godina.
Tri džamije su proširivali i obnavljali sami muslimani radi vjerskih potreba, a onu izgrađenu i otvorenu 1969. godine srušili su sredinom maja 1992. pripadnici paravojnih srpskih formacija.
"Džemat Daljegošta osnovan je prije oko 400 godina, a njen osnivač je osoba pod pseudonimom Hočko. Došao je iz Užica, kojeg mi poznajemo ranije kao Titovo Užice, i to u vrijeme kada je ono bilo veći islamski centar od Sarajeva. Sa oko desetak džematlija u Daljegošti je napravio prvu džamiju od pruća. Kasnije je izgrađena ona sa drvenom, pa potom sedrenom munarom od pravog kamena. Nju je zamijenila džamija otvorena 1969. godine. Originalne slike i dijelove iz nekih od perioda smo spasili, a dio materijala ugradili u mermernu ploču kao svjedočanstvo postojanja muslimana kroz vjekove na prostoru Daljegošte", rekao je za AA Hodžić.
Ono što je veoma interesantno, a simbolika je za džamiju u Daljegošti da u 400 godina njen imam - efendija nikada nije bio iz drugog prezimena osim Hodžić koje nosi i Senahid. Posljednji imam džamije u Daljegošti do 15. maja 1992. godine bio je njegov babo hadži Salih efendija Hodžić.
Za AA kazuje kako je njegov babo hadži Salih efendija Hodžić predvodio mještane Velike i Male Daljegošte kojim je 15. maja 1992. godine naređeno da napuste svoje domove.
“Sakupljeni smo ispred džamije i oko jedan sat poslijepodne svi smo krenuli put Srbije, pješice do Bajine Bašte. Dozvoljeno nam je tek da ponesemo nešto ličnih stvari. Babo je svima rekao da uz tekbire krenu. Kad su to čuli, komšije koje su nam naredile da napustimo domove pognuli su glave od stida. Mi smo mirno i dostojanstveno otišli. Nakon Bajine Bašte prebačeni smo u Loznicu, a potom raspoređeni diljem Srbije. Nismo se tu htjeli zadržavati, jer nismo željeli ostati kod onih koji su podržavali naše protjerivanje i ubijanje muslimana u BiH. Otišli smo put Makedonije, a veliki broj ljudi je završio i u Turskoj”, prisjetio se Hodžić.
Iz Velike i Male Daljegošte protjerano je 15. maja 1992. godine naime, oko 670 osoba iz 100 domaćinstava.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
