S tim ciljem, uputili su nadležnim institucijama u KS-u, ali i ostalim nivoima vlasti inicijativu za zaštitu osnovnih ljudskih prava djece i odraslih u autističnom spektru.
U URDAS-u naglašavaju da je prioritet stvoriti stručni interdisciplinarni tim koji bi istovremeno pružao usluge u centru za autizam i educirao nove stručne timove koji bi radili širom BiH.
Predsjednica Udruženja Veselinka Moric kazala je Feni da se uspostavljanjem suradnje s prof. Nirvanom Pištoljević, akreditiranim stručnjakom za obrazovanje djece s autizmom s Kolumbija univerziteta, pruža izvanredna mogućnost za stvaranje prvog stručnog tima.
Iz Udruženja naglašavaju da bi centar za autizam premošćavao prostor između dijagnoze i pune inkluzije, a glavni program odnosio bi se na ranu detekciju i intervenciju u koju bi bilo uključeno dijete, ali i roditelji.
Program rane intervencije podrazumijevao bi da sa svakim djetetom radi stručni interdisciplinarni tim. Na taj način bi se povećala funkcionalnost djece u AS-u, što bi bio ključni faktor u omogućavanju uspješne inkluzije u redovno obrazovanje. Roditelji bi sudjelovali u programu edukacije i u izradi individualnih planova za njihovu djecu.
Roditelji bi, zajedno sa stručnim timom, odlučivali o najboljim rješenjima za daljnje obrazovanje djeteta u smislu odabira načina i lokacije obrazovanja (u redovnim, specijalnim školama ili drugim programima). Centar bi služio i za organiziranje aktivnosti odraslih osoba s autizmom, vođenje baze podataka o osobama u AS-u, praćenje i stručnu asistenciju u procesu inkluzije i za podizanje svijesti društva o autizmu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH ima 3.500 do 22.000 djece i odraslih s poremećajem u autističnom spektru, a njima zdravstveni, obrazovni i socijalni sistem u BiH nudi jedino uspostavljanje dijagnoze koje se vrši u samo dvije ustanove - neuropsihijskim klinikama u Sarajevu i Banjoj Luci.
"Proces postavljanja dijagnoze je stresan, a dijagnoza najčešće nedovoljno objašnjena. Ljekari koji postavljaju dijagnozu autizma, na upit roditelja o tome šta dalje s djetetom, jedino mogu uputiti na samoobrazovanje i iščitavanje literature iz te oblasti, većinom dostupne samo na Internetu i uglavnom na engleskom jeziku. Tako se roditelji istovremeno moraju suočiti s teškom dijagnozom i činjenicom da se nemaju kome obratiti za daljnju pomoć", ističu iz Udruženja.
O problemima s kojima se suočavaju osobe s AS-om i njihove obitelji, razgovarat će se i na Svjetski dan autizma (2. april) na javnom skupu što ga organiziraju URDAS i Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH-a. Naziv skupa je "Potrebe razvoja stručnih kapaciteta za tretman osoba u autističnom spektru u BiH", a o tome će govoriti pedagozi, psiholozi, predstavnici zavoda i škola koje pohađaju djeca s AS-om, Prosvjetno-pedagoškog zavoda, ali i roditelja djece u autističnom spektru.
Autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom djetinjstvu i može da traje do kraja života. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, razumijevanju i prihvatanju pravila ponašanja. Prema odluci Generalne skupštine UN-a, 2. april se od prošle godine obilježava kao Svjetski dan autizma.
URDAS je prvo udruženje takve vrste koje djeluje u KS-u, a cilj je da djeci i odraslim osobama u autističnom spektru pomogne da poboljšaju razumijevanje svog okruženja i svoje ponašanje prilagode vanjskim okolnostima i očekivanjima.
Srbijanski influenser koji je uhapšen u Splitu zbog četničkih tetovaža: "Ne mrzim hrvatski narod"
Da li je ovo pet najboljih polovnih karavana do 20.000 KM na bh. tržištu?
Neće biti obdukcije tijela ratnog zločinca Ratka Mladića, pokreće se interna istraga
Saigrač hvalio Dedića: "Uopće ne izgleda kao da je tek došao, zna svoje zadatke"
