S tim ciljem, uputili su nadležnim institucijama u KS-u, ali i ostalim nivoima vlasti inicijativu za zaštitu osnovnih ljudskih prava djece i odraslih u autističnom spektru.
U URDAS-u naglašavaju da je prioritet stvoriti stručni interdisciplinarni tim koji bi istovremeno pružao usluge u centru za autizam i educirao nove stručne timove koji bi radili širom BiH.
Predsjednica Udruženja Veselinka Moric kazala je Feni da se uspostavljanjem suradnje s prof. Nirvanom Pištoljević, akreditiranim stručnjakom za obrazovanje djece s autizmom s Kolumbija univerziteta, pruža izvanredna mogućnost za stvaranje prvog stručnog tima.
Iz Udruženja naglašavaju da bi centar za autizam premošćavao prostor između dijagnoze i pune inkluzije, a glavni program odnosio bi se na ranu detekciju i intervenciju u koju bi bilo uključeno dijete, ali i roditelji.
Program rane intervencije podrazumijevao bi da sa svakim djetetom radi stručni interdisciplinarni tim. Na taj način bi se povećala funkcionalnost djece u AS-u, što bi bio ključni faktor u omogućavanju uspješne inkluzije u redovno obrazovanje. Roditelji bi sudjelovali u programu edukacije i u izradi individualnih planova za njihovu djecu.
Roditelji bi, zajedno sa stručnim timom, odlučivali o najboljim rješenjima za daljnje obrazovanje djeteta u smislu odabira načina i lokacije obrazovanja (u redovnim, specijalnim školama ili drugim programima). Centar bi služio i za organiziranje aktivnosti odraslih osoba s autizmom, vođenje baze podataka o osobama u AS-u, praćenje i stručnu asistenciju u procesu inkluzije i za podizanje svijesti društva o autizmu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH ima 3.500 do 22.000 djece i odraslih s poremećajem u autističnom spektru, a njima zdravstveni, obrazovni i socijalni sistem u BiH nudi jedino uspostavljanje dijagnoze koje se vrši u samo dvije ustanove - neuropsihijskim klinikama u Sarajevu i Banjoj Luci.
"Proces postavljanja dijagnoze je stresan, a dijagnoza najčešće nedovoljno objašnjena. Ljekari koji postavljaju dijagnozu autizma, na upit roditelja o tome šta dalje s djetetom, jedino mogu uputiti na samoobrazovanje i iščitavanje literature iz te oblasti, većinom dostupne samo na Internetu i uglavnom na engleskom jeziku. Tako se roditelji istovremeno moraju suočiti s teškom dijagnozom i činjenicom da se nemaju kome obratiti za daljnju pomoć", ističu iz Udruženja.
O problemima s kojima se suočavaju osobe s AS-om i njihove obitelji, razgovarat će se i na Svjetski dan autizma (2. april) na javnom skupu što ga organiziraju URDAS i Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH-a. Naziv skupa je "Potrebe razvoja stručnih kapaciteta za tretman osoba u autističnom spektru u BiH", a o tome će govoriti pedagozi, psiholozi, predstavnici zavoda i škola koje pohađaju djeca s AS-om, Prosvjetno-pedagoškog zavoda, ali i roditelja djece u autističnom spektru.
Autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom djetinjstvu i može da traje do kraja života. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, razumijevanju i prihvatanju pravila ponašanja. Prema odluci Generalne skupštine UN-a, 2. april se od prošle godine obilježava kao Svjetski dan autizma.
URDAS je prvo udruženje takve vrste koje djeluje u KS-u, a cilj je da djeci i odraslim osobama u autističnom spektru pomogne da poboljšaju razumijevanje svog okruženja i svoje ponašanje prilagode vanjskim okolnostima i očekivanjima.
