Osječani kod Goražda: Selo idealno za život, poljoprivredu i turizam, ali loši putevi usporavaju povratak

Iako su kuće većinom obnovljene, povratak je usporen zbog loše putne komunikacije, nedostatka ulične rasvjete i drugih infrastrukturnih problema.

Za Adnana Pezu, rodom iz Osječana, a danas stanovnika Sarajeva, selo je mjesto odmora, razonode i prirodnog mira. Svaki slobodan trenutak koristi da se vrati u rodni kraj, gdje je počeo razvijati hobi koji bi mogao prerasti u ozbiljan posao.

"Ja razvijam plantažu lješnjaka, tu je i rasadnik. Ove društvene mreže su nas povezale, tako se i rodila ideja o udruženju, pa da se vraćamo makar i vikendom", kaže Pezo.

Nada se da će tunel Hranjen, kada konačno bude u funkciji, promijeniti život u ovom kraju i olakšati povratak.

Ljubav prema rodnom mjestu

"Ja čak razmišljam i o stalnom povratku. Kad se tunel stavi u funkciju, meni ne bi bio problem ići na posao u Sarajevo na dnevnoj bazi", dodaje on.

Dok mlađi čekaju bolje uslove, oni koji su završili poslovnu karijeru već sada uživaju u miru i prirodi Osječana. Među njima je i 86-godišnji Alija Pezo, koji kaže da je u penziji "samo na papiru".

"Mada nekad i motorku uzmem, šta možeš kad je nestašica radne snage. Ja sam držao po četiri krave dok su se djeca školovala. Ne patim se ničim, stvarno mi je dobro, ali djeca nekad nisu u stanju da dođu radi putne komunikacije", priča Alija.

Selo je, ističu mještani, idealno za proizvodnju hrane. Ali loša infrastruktura tjera ljude.

"Ljude najviše odbija infrastruktura. Kad bi imali asfalt i prilazne puteve, to bi sigurno značilo i povratak većeg broja ljudi. Kuće su solidne za svakodnevni boravak, ali odbija prilaz, naročito kad kiše padaju. Kako god se organizujemo i popravimo put, to je kratkog daha", naglašava Osman Bukva.

Da su Osječani zaboravljeni, potvrđuje i Suljo Mujagić.

Zaboravljeni od svih

"Muka ovih ljudi je što je svak živ zaboravio ovo selo i niko ga ne spominje. Mi smo izolovani od svih davanja koja lokalna zajednica daje, a povratka ima. Desetak kuća se napravilo, ljudi ipak dolaze", kaže Mujagić.

Pored problema, Osječani nude i potencijal. Prema riječima Jasmina Mujagića, člana kluba NatureRiders, selo i okolna brdska područja idealna su destinacija za razvoj brdskog biciklizma.

"Imamo ucrtanu stazu sa Hranjena do Rude Glave, ali i iz Goražda, krenemo na Rorove preko Jabuke, pa Kriva Draga, pa niz Osječane, i eto te u Goraždu za 20 minuta. Možeš produžiti dalje do Hranjena pa birati, hoćeš li na Kahvu, u Berič ili na Rudu Glavu. Idealno je za brdski biciklizam. Pored realnih problema, ovdje ima i lijepih stvari", ističe Mujagić.

Osječani se ponose i kulturno-historijskim naslijeđem. U selu se nalazi jedna od najstarijih džamija na području Goražda, sagrađena davne 1624. godine. Nakon što je obnovljena 1947., spaljena je tokom agresije na BiH, a ponovo obnovljena 2000. godine. Danas ona predstavlja simbol opstanka i identiteta ovog mjesta.

Iako trenutno više podsjeća na mirno vikend naselje nego na živu zajednicu, mještani vjeruju da će bolja infrastruktura, uz nove ideje poput poljoprivrede i turizma, ponovo oživjeti Osječane i vratiti ljude u ovaj kraj.