Ratni zločini
296

OSCE žestoko kritikovao Tužilaštvo BiH: Neracionalno troše resurse, "padaju" im optužnice

Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
(Foto: I. Š./Klix.ba)
OSCE je iznio žestoke kritike na račun Tužilaštva BiH na čijem čelu se nalazi Gordana Tadić. Prema mišljenju OSCE-a, kada je riječ o upravljanju predmetima ratnih zločina, Tužilaštvo BiH neracionalno koristi resurse, a posebno je zabrinjavajuća "alarmantna brzina pada stopa osuđujućih presuda" te kvaliteta istraga i optužnica koje podiže Tužilaštvo BiH.

Misija OSCE-a u BiH, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH, predstavila je danas izvještaj o upravljanju predmetima ratnih zločina u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. U izvještaju je navedeno da je Misija OSCE-a u 2018. godini zabilježila pad broja okončanih postupaka u predmetima ratnih zločina nastavljajući trend koji je započet 2016. godine.

"Tokom 2018. godine pravosuđe u BiH je okončalo tek 50 postupaka protiv 82 osobe optužene za ratne zločine. Od 2004. godine, kada je Misija počela pratiti procesuiranje ratnih zločina u BiH, ukupno su završena 523 postupka sa 779 optuženih. Međutim, prema saznanjima Misije, krajem 2018. godine bila su 692 neriješena predmeta sa 5.052 potencijalno osumnjičene osobe", piše u izvještaju.

Misija OSCE-a sa zabrinutošću primjećuje da je u 2018. godini prosječna stopa pravosnažnih osuđujućih presuda drastično pala. Kako navode, iako su se stope osuđujućih presuda na sudovima u FBiH i RS neznatno smanjile, stopa osuđujućih presuda na Sudu BiH pala je na 39 posto, čime je prosječna stopa osuđujućih presuda u cijeloj zemlji pala ispod 50 posto.

"Tokom 2018. godine Misija je zabilježila blagi porast broja donesenih prvostepenih presuda, sa 53 prvostepene presude izrečene u 2018. godini, u usporedbi sa 49 prvostepenih presuda u 2017. godini. Broj postupaka koji su u toku na kraju 2018. godine ostao je isti kao i na kraju 2017. godine (249). Od tih 249 postupaka, šest ih je čekalo potvrdu optužnice, 86 ih je bilo u fazi prije izjašnjavanja o krivnji, 22 su čekala početak glavnog predmeta, a 135 je bilo na suđenju, ponovljenom suđenju ili žalbi", navodi se u izvještaju.

Glavna prepreka u procesuiranju ovih postupaka je nedostupnost optuženih sudovima, najčešće iz razloga što se nalaze u stranim zemljama i ne mogu biti izručeni po zakonu. Misija OSCE-a navodi da je ovaj problem prisutan kod otprilike 29 postupaka koji su u toku: od ukupno 72 postupka koji su u toku, 79 optuženih je nedostupno nadležnim sudovima u BiH.

"Mada je na kraju 2018. godine broj potvrđenih optužnica nešto veći nego u 2017. godini, opći priliv trenda smanjenog priliva novih postupaka pred sudovima se nastavlja", upozorava OSCE.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton rekao je na današnjoj konferenciji za medije da je krajni cilj ovog izvještaja da se osigura postizanje pravde za žrtve ratnih zločina te da se daju jasne preporuke Tužilaštvu BiH i drugim nadležnim institucijama.

"Prvo, stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom, potičući zabrinutost u vezi s kvalitetom istrage i optužnica koje podiže Tužilaštvo BiH. Drugo, u izvještaju se navodi da Tužilaštvo BiH ne usmjerava svoje vrijeme i resurse isključivo na istrage i krivično gonjenje nasjloženijih predmeta ratnih zločina. To je u suprotnosti s ulogom Tužilaštva BiH u skladu s Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina i takva praksa predstavlja rasipanje vrijednih resursa", kazao je Berton.

Istakao je da izvještaj pokazuje da Tužilaštvo BiH predmete ratnih zločina procesuira veoma sporim tempom uprkos resursima koji su mu trenutno na raspolaganju.

"Ako nastavi rješavati predmete ovom brzinom, Tužilaštvu BiH će trebati skoro 10 godina da okonča sve predmete ratnih zločina koje trenutno ima. Postojanje takvih pitanja nije logično, uzevši u obzir ulaganja EU kroz IPA podršku te dodatna ulaganja mnogih drugih aktera u napređenju procesuriranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou", rekao je Berton.

On je pozvao Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH da pažljivo razmotre izvještaj, kao i posljedice koje aktuelna praksa u procesuiranju predmeta ratnih zločina ima po žrtve zločina, ali i po naslijeđe koje će ostati iza pravosuđa u BiH.