BiH
0

OSCE: Postojećim načinom upisa djece u škole ugrožava se proces pomirenja

FENA
Iako bi u BiH škole trebalo da se organiziraju u okviru upisnih područja što bliže mjestu stanovanja djece, u praksi djeca često putuju izvan tih područja najčešće zbog želje svojih roditelja da budu s djecom iste nacionalnosti, saopćio je danas direktor Odjela za obrazovanje Misije OSCE-a u BiH Claude Kieffer, prezentirajući izvještaj "Ko kroji i prekraja upisna područja".

Izvještaj se temelji na nalazima istraživanja provedenih u 211 osnovnih i 11 srednjih škola širom BiH, a Kieffer je naglasio da je glavni cilj bio da se postavi pitanje da li zemlja u kojoj se djeca upisuju u različite škole po nacionalnom kriteriju može razvijati u stabilnu državu koja se želi priključiti Evropskoj uniji.

Ovakvim načinom upisa djece u škole samo se učvršćuju nacionalne podjele i ugrožava proces pomirenja, kazao je on, dodajući da činjenica da na hiljade djece odlazi iz svojih upisnih područja pogubno utječe na proces povratka i pojačava podjele ne samo u sistemu obrazovanja nego i društvu kao cjelini.

Prema preporukama iz ovog izvještaja, organi vlasti trebaju rješavati pitanje utvrđenih upisnih područja škola na način kojim će biti omogućeno da sadašnji raspored stanovništva bude predstavljen nepristrasno, a da sama područja budu raspoređena racionalno i logično. Kieffer je dalje naveo da organi vlasti trebaju uspostaviti mehanizme pomoću kojih će unapređivati razumijevanje i poštivanje principa utvrđivanja upisnih područja.

Jedna od preporuka se odnosi i na to da se vlasti trebaju više potruditi da u duhu Kriterija o nazivima i simbolima škola stvore uvjete da sve škole mogu učenicima, bez obzira na njihovo porijeklo, ponuditi obrazovanje visokog kvaliteta u odgovarajućem okruženju prihvatljivom za sve, bez podsjećanja na ratni sukob i bez vjerske ili nacionalne pristrasnosti.

Savjetnica za finansije i upravljanje u Odjelu za obrazovanje OSCE-a Slađana Ćurak navela je više primjera prelazaka međuentitetske, pa čak i međudržavne granice da bi djeca išla u školu s djecom iste nacionalnosti.

Ćurak je posebno istaknula paradoksalnu situaciju u Sarajevu, gdje u u rubnim područjima učenici jednostavno mogu odabrati čitav niz škola tako što će pješice, za samo nekoliko minuta, preći preko linije razgraničenja. Obično su ove škole smještene bliže mjestu gdje učenik stanuje od škole koja mu je zvanično određena.

Naprimjer, učenici srpske nacionalnosti koji žive u naselju Dobrinja mogu lako izbjeći pohađanje nastave u OŠ "Osman Nuri Hadžić" tako što će se upisati u obližnju OŠ "Sveti Sava" u Istočnom Novom Sarajevu. Kako je navela Ćurak, roditelji te djece tvrde da do ovoga dolazi što žele da njihova djeca izučavaju predmete na srpskom jeziku, po nastavnom planu i programu RS-a. Roditelji također žele da im djeca budu među učenicima srpske nacionalnosti.

Međutim, na odluku roditelja mogu utjecati i drugi faktori, kao što je isključivanje iz društva. Ćurak je navela primjer jedne majke s Dobrinje, čije djete pohađa školu na području Kantona Sarajevo, koja se žalila da joj druga djeca srpske nacionalnosti stalno zlostavljaju dijete zbog toga što je ostalo na području Federacije BiH.