Nakon što se Sud BiH proglasio nenadležnim za predmet ubistva Mauzera, kao mogući nadležni pominjan je Okružni sud u Bijeljini, ali su otamo saopštili kako još nisu dobili zvaničnu informaciju da se Sud BiH oglasio nenadležnim.
"Niti smo dobili neko obavještenje od Suda BiH, niti raspolažemo bilo kakvom informacijom o tome. Ukoliko dobijemo to obavještenje, sudsko vijeće će procijeniti šta dalje činiti i hoćemo li preuzeti taj slučaj", izjavila je portparol Okružnog suda u Bijeljini Stojanka Jovičević.
Podsjećamo, nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Ždrale za Mauzerovo ubistvo, Sud BiH se proglasio nenadležnim uz pojašnjenje da je pogrešan stav Tužilaštva BiH iznesen u optužnici, u odnosu na rješenje Suda koje je doneseno prilikom sprovođenja istrage. Prema informaciji iz Suda, istraga se odnosila na više osoba koje su počinile više krivičnih djela, odnosno na više nerazjašnjenih ubistava u RS, dok se optužnica Tužilaštva BiH odnosila samo na Đorđa Ždralu za teško ubistvo.
"Nije mi jasno šta je Tužilaštvo BiH uopšte radilo po tom slučaju, kada je jasno da je za njega mjesno nadležan sud u Bijeljini. Što se trenutnog postupka tiče, zakonski je situacija nejasna, i odluku o eventualnom produžetku pritvora trebao bi donijeti sud koji se pokaže nadležnim u ovom slučaju. Što se trenutnog pritvora tiče, on ističe 11. avgusta i ukoliko se do tada ne riješi pitanje nadležnosti ili se ne produži pritvor, Ždrale izlazi na slobodu", pojasnio nam je Jokić.
Tužilaštvo BiH Ždralu je teretilo da je 7. juna 2000. godine, zajedno sa još dvije njemu poznate osobe, Ljubišu Savića Mauzera ubio na autobuskoj stanici u Bijeljini. Osumnjičen je da je planirao i direktno učestvovao u ubistvu Mauzera koji je izrešetan hicima iz kalašnjikova.
Mauzer je bio ratni komandant ozloglašenih Pantera, osnivač Demokratske stranke Republike Srpske, nekadašnji narodni poslanik, te od 1998. načelnik Uprave policije RS. Čim je preuzeo tu funkciju, pokušan je atentat na njega ali su prilikom postavljanja eksploziva pod njegov automobil poginuli Vladimir Neretnjak i Stojan Maksimović, za koje se ispostavilo da su aktivni oficiri VRS. U avgustu 2000. godine Mauzer nije bio te sreće.
Poznavaoci prilika kažu da je razlog zbog kojeg je njegovo ubistvo vrlo vjerovatno naručeno od strane ljudi bliskih vrhu stare SDS garniture to što se približio ubicama Srđana Kneževića, čovjeka koji se bio drznuo da uhapsi 'kontoverznog biznismena' i nekadašnjeg gradonačelnika Srpskog Sarajeva Milovana Cicka Bjelicu. Bilo je govora i da je prilikom istraživanja Kneževićevog ubistva došao i do podataka o ubistvima u Srbiji, te da je to glavni razlog njegovog smjenjivanja sa mjesta načelnika Uprave policije RS. Špekulisalo se i da u Haagu ima specijalan status svjedoka optužbe u nekoliko slučajeva, iako se Tribunal o tome nikada nije zvanično izjasnio.
Sud BiH očekivao je da će u optužnici Tužilaštva BiH osim Mauzerovog ubistva biti povezani i drugi slučajevi sa kojima se Ždrale proteklih godina povezivao, kao i drugi ljudi nad kojima je navodno imao kontrolu, ali to očito nije bio slučaj. Na Sudu u Istočnom Sarajevu osuđen je na sedam godina za ubistvo u kafiću u Lukavici.
Odležao je pet godina i tri mjeseca, nakon čega mu je dio kazne preinačen u uslovnu, a za ostatak ga je pomilovao tadašnji predsjednik RS Mirko Šarović. Što se tiče ubistava sa kojim ga se u javnosti povezivalo ali za koja nikad nije odgovarao, pored Mauzerovog, tu su još ubistvo bračnog para Todorović na Palama za koje mu je suđeno, ali je oslobođen, a sumnjičen je i za ubistva direktora Jahorina osiguranja Riste Jugovića, načelnika policije iz Istočnog Sarajeva Željka Markovića, te ubistva Rate Spaića, Srđana Đurića i Mladena Ćehe i njegove djevojke Marijane.
Njegov sudski dosije također je podebel, pa mu je suđeno i za izazivanje opšte opasnosti, tjelesne povrede, napad na službeno lice, davanje lažnog iskaza, nedozvoljena proizvosnja i promet oružja, falsifikovanje isprava...
