Suđenje
1

Optuženi Gavranović izjavio da nije bio na mjestu strijeljanja civila iz Teslića

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Svjedočeći u svoju korist, optuženi Saša Gavranović je kazao da za vrijeme dok je bio na mjestu gdje su strijeljani civili, na lokalitetu Bebe kod Teslića, optuženi Dragomir Kezunović nije izlazio iz kamiona.

Gavranović, koji je na prošlom ročištu saslušan direktno, na ovom ročištu je odgovarao na pitanja odbrana optuženih Vitomira Devića, Zorana Šljuke i Dragomira Kezunovića.

Kako je Gavranović prethodno posvjedočio, Dragan Marjanović je postrojavao vojne policajce i “na kraju” su stajali Slavuljica, Dević i on lično. Tu su bili, naveo je, i Ranko Momić i Zoran Šljuka, ali ne zna kako su oni postrojeni. Istakao je da je dijeljena pištoljska municija i da je njemu ispao pištolj u blato. Napomenuo je i da je vidio kada je izvedeno 12 civila iz kamiona.

On je kazao da se uplašio za život i krenuo prema vozilima. Dok je dolazio do vozila, naglasio je, čuo je pucnjavu i vidio plamen, ali se iza krivine nije moglo vidjeti ko puca.

“Kezunović nije izlazio iz kamiona. Samo je otvorio vrata i prigovorio meni kad mi je ono pištolj ispao”, rekao je Gavranović na ovom ročištu.

Odbrani Šljuke je kazao da mu nije poznato nešto o “naredbi”.

Na pitanje odbrane Devića da li mu je poznato da je optuženi ispalio ijedan metak u pravcu civila, Gavranović je odgovorio da to nije mogao vidjeti, te da se s udaljenosti od 200 metara u mraku i po kiši ne vidi ko puca.

Gavranović je optužen s Marjanovićem, Devićem, Šljukom i Kezunovićem za ubistva 28 civila počinjena u noći između 17. i 18. juna 1992. na planini Borje. Prema optužnici, Marjanović je bio komandir voda Vojne policije Teslićke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a ostali optuženi pripadnici tog voda te istovremeno i pripadnici vojnog dijela formacije “Miće”.

Tužilaštvo BiH je započelo unakrsno ispitivanje i Gavranoviću predočilo njegov iskaz iz 1992. godine, za koji je on negirao da je na njemu njegov potpis.

Odbrana Gavranovića je prigovorila na ovaj zapisnik, rekavši da se radi o iskazu koji je dao 1992. godine kao osumnjičeni i “bez ikakvih garancija”.

Tužilaštvo BiH i odbrana prvooptuženog Marjanovića su zadržali pravo da unakrsno saslušaju Gavranovića nakon što se riješi autentičnost potpisa na iskazu iz 1992. godine.

Nastavak unakrsnog saslušanja Gavranovića zakazan je za 7. juni, prenosi Birn.