Na današnjoj press konferenciji Udruženja "Zašto ne" predstavljeni su rezultati istraživanja, a općinskom načelniku Ibrahimu Hadžibajriću uručen je certifikat Općina Stari Grad - najotvorenija lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu.
"Veliko je ovo priznanje, naročito ako se uzme u obzir da je istraživanje obuhvatilo sve općine u BiH, iako smo mi i prošle godine proglašeni najtransparentnijom općinom, samo na manjem uzorku. Želim se ovom prilikom zahvaliti svojim saradnicima i uposlenicima koji su svojim radom doprinijeli ovako dobrim rezultatima. Svjestan sam da ima još prostora za unapređenje, ali ima i mnogo toga što nismo u mogućnosti da uradimo zbog nedorečenih zakona koji opterećuju lokalnu samoupravu i sputavaju nas. Nadam se da će ovo biti podstrek i za ostale jedinice lokalne samouprave u BiH i da ćemo nas pet prvoplasiranih na ovoj listi biti uzor i za ostale općine u BiH", izjavio je Ibrahim Hadžibajrić nakon preuzimanja certifikata.
Dodao je da će se i ubuduće raditi na podizanju nivoa transparentnosti kako bi se ovaj procenat povećao barem za 15-20 posto.
Analiza je obuhvatala četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost, a cijenili su se budžetska transparentnost, javne nabavke, javne rasprave, pristup informacijama, izvještavanje o Općinskom/Gradskom vijeću i drugo.
Monitoring je četvrtu godinu zaredom provelo UG "Zašto ne", a kako je istakla Selma Ašćerić iz ovog udruženja, lokalne vlasti u BiH u 2019. godini ukupno su zadovoljile svega 34 posto postavljenih indikatora.
"Općina Stari Grad imala je rezultat koji je zaista dobar 67 posto, Tuzla zadovoljila je 60 posto indikatora, Bijeljina 59 posto, Općina Ilijaš 58 posto, te Općina Tešanj sa rezultatom od 58 posto. Ove općine i gradovi su imali najbolji rezultat kada je riječ o mjerenju za 2019. godinu", izjavila je Ašćerić.
Govoreći o sarajevskim gradskim općinama i Gradu Sarajevo, Općina Stari Grad zauzima prvo mjesto sa 66,95 posto ispunjenih indikatora, na sedmom mjestu je Općina Novo Sarajevo sa 53,53 posto, potom na 22. mjestu Općina Centar sa 44,75 posto, na 28. mjestu Grad Sarajevo sa 42,07 posto i na 68. mjestu Općina Novi Grad Sarajevo sa 35,35 posto ispunjenih indikatora.
Ašćerić je istakla i da je monitoring pokazao hronične nedostatake određenih podataka kao što su: neadekvatno provođenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, planiranje i trošenje budžetskih sredstava, odnosno objavljivanje odluka koje se tiču utroška budžetskih sredstava, neažuriranje web stranica općina i gradova i drugo.
O načinu provođenja ovog monitoringa govorila je Danira Karović, iz Udruženja "Zašto ne".
"Naš istraživač otvori općinsku web stranicu i prolazi kroz 80 i više indikatora i provjerava da li općina, grad ili distrikt ima te podatke na svojoj stranici. Neki su veoma jednostavni podaci, poput: da li općina objavljuje svoj statut, plan rada, poslovnik o radu i slično, a neki su komplikovaniji. To su budžeti, izvještaji o izvršenju budžeta, planovi rada, izvještaji o radu, javne nabavke, strateški dokumenti, nadležnosti", kazala je Karović i pojasnila da su set indikatora koji se ocjenjuju napravili na osnovu metodologije, odnosno preporuka međunarodnih institucija.
Cilj projekta je postići proaktivnu transparentnost, način rada u kojem institucija u roku od sedam dana objavljuje planove, programe, dokumente koje je napravila, te da se omogući lakši pristup informacija za javnost a bez pozivanja na Zakon o slobodi pristupa informacijama, istaknuto je na press konferenciji.
Nažalost još uvijek postoje slučajevi općina i gradova koje nemaju web stranicu ili su stranice neadekvatno i nepravovremeno ažurirane, a lokalne zajednice u većini slučajeva nemaju ni mjesečne biltene o svom radu i aktuelnim dešavanjima u tim lokalnim zajednicama. Nešto manje od polovine institucija, njih 48 posto, obuhvaćenih istraživanjem u 2019. godini nije provelo nikakav vid javnih konsultacija kada su u pitanju nacrti budžeta za tu godinu, a dokument Budžet za građane ima svega 18 jedinica lokalne samouprave u BiH.
U Općini Stari Grad je monitoring proveden krajem prošle godine kada je ispunjen upitnik dostavljen iz Udruženja "Zašto ne" u kojem je potvrdno odgovoreno na većinu postavljenih pitanja. Osim toga, bilo je potrebno dostaviti linkove za dokumente i informacije za koje se tvrdilo da su javni i nalaze se na općinskoj web stranici. Među njima su bili i likovi koji vode na objave bužeta, javnih rasprava, javnih poziva i konkursa nevladinim organizacijama, općinski bilten.
Rezultate istraživanja možete pogledati na ovom linku.
