Općina Stari Grad kreće u reformu upravljanja poslovnim prostorima, u budućnosti izvjesno povećanje kirija novim zakupcima

Kako je nakon sjednice rekao općinski načelnik Irfan Čengić, to je bila najvažnija tačka na dnevnom redu s obzirom da općina po pitanju budžeta najviše zavisi upravo od novca dobijenog od poslovnih prostora koje izdaje.

"Na godišnjem nivou od zakupnine imamo 6,5 miliona KM. Da nije toga, ova općina ne bi mogla funkcionisati. Ekonomski institut je izračunao da godišnje od minimalnih cijena 4,3 miliona mi vratimo privrednicima kroz umanjenje kirija što je zaista ogroman iznos. A, više od osam miliona vratimo, dakle više nego što zaradimo, privrednicima i društvenim organizacijama. Tu imamo mnoge mehanizme koje želimo da unaprijedimo", rekao je Čengić.

View this post on Instagram

A post shared by Općina Stari Grad Sarajevo (@opcinastarigrad)

Načelnik Općine Irfan Čengić istakao je da je na ovoj sjednici zvanično započet proces reforme upravljanja poslovnim prostorima Općine.

Načelnik je naglasio da se cijene zakupa neće povećavati trenutnim zakupcima, ali će za buduće korisnike one biti usklađene sa analizom Ekonomskog instituta, jer se, kako je rekao, “ne radi o privatnom, već o javnom novcu – novcu građana Općine Stari Grad.”

Ovaj prijedlog je tek u fazi nacrta. Sada slijedi javna rasprava od 60 dana i očekuje se da će ove izmjene doći na dnevni red sjednice Općinskog vijeća krajem septembra i to u vidu prijedloga na koji će vijećnici imati priliku staviti amandmane.

Inače, poslovni prostori u općini Stari Grad dijele se na četiri kategorije A, B, C, D i E.

Prema aktuelnoj odluci početni nivo zakupnine u kategoriji A iznosi 25 KM, a najviše do 120 KM. Kad je u pitanju kategorija B, cijena ide od 18 do najviše 100 KM, za kategoriju C od 10 do 60, kategoriju D od 6 do 30 i kategoriju E od 3 do 20 KM.

Predsjedavajući Općinskog vijeća Seid Škaljić kazao nam je da općina kroz reformu upravljanja općinskim poslovnim prostorima prije svega želi riješiti pitanje onih zakupaca koji, zbog ranije dobijenih popusta i ugovora, ne plaćaju ni današnju minimalnu cijenu kirije. Problem su, dodaje, i oni koji plaćaju simbolične cijene kirije pa kasnije reizdaju te poslovne prostore što ne bi smjeli raditi.

Kako nam je rekao, Ekonomski institut koji je radio analizu je utvrdio da bi Općina na godišnjem nivou imala dodatni prihod od četiri miliona KM kada bi svi zakupci plaćali barem minimalnu kiriju po aktuelnim cijenama.

Na kraju, vezano za podizanje cijena kirija, Škaljić kaže da će one doživjeti "minimalan rast". Dodaje da je Općini cilj imati dobre odnose sa zakupcima i da ugovori trebaju biti sklopljeni na obostranu korist.

Također, potvrdio nam je da se nove cijene, kada do njih dođe, neće odnositi na zakupce koji imaju aktuelne ugovore, pa čak i ako ih budu prenosili na svoju djecu. Korigovane cijene odnosile bi se samo na zakupce koji tek iznajmljuju poslovne prostore od Općine Stari Grad.