Popović je na pres-konferenciji u Banjoj Luci priznao da ovu preporuku nisu potpisala niti su se sa njom složila druga dvojica ombudsmana iz reda hrvatskog, odnosno bošnjačkog naroda.
"Hrvatski ombudsman nije se izjasnio o ovom dokumentu, dok se bošnjački jednostavno oglušio na ovu preporuku", kazao je Popović.
On je, između ostalog, rekao i da različita primjena materijalnog prava u vezi s procesuiranjem ratnih zločina od Suda BiH i entitetskih sudova teško se može pomiriti s fundamentalnim ljudskim pravima kao što je pravo na jednakost pred zakonom.
Obrazlažući razloge za ovu preporuku, on je u naglasio da je članom 4a. KZBiH napravljena nepotrebna konfuzija u vezi s primjenom relevantnog materijalnog prava na suđenje za ratne zločine u BiH.
Naveo je da je preporuku izdao u cilju prevazilaženja navedene konfuzije te osiguranja najvišeg nivoa poštovanja ljudskih prava optuženih za ratne zločine i žrtava.
Ističući da KZBiH predviđa oštrije sankcije za ona djela koja su na isti način bila predviđena KZSFRJ, na taj način što povisuje zakonski minumum kazne i utvrđuje kaznu dugotrajnog zatvora, Popović je kazao da iako se može tvrditi da je KZBiH blaži zbog toga što ne predviđa smrtnu kaznu, sadržanu u KZSFRJ, treba naglasiti da je KZSFRJ utvrdio opći minumum kazne od 15 dana i opći maksimum od 15 godina, te predvidio da za krivična djela za koja je propisana smrtna kazna, sud može izreći i zatvor od dvadest godina.
"Smrtna kazna kao krivična sankcija je zabranjena protokolom 6. uz Evropsku konvenciju koja ima prioritet nad svim zakonima u BiH, te prema tome njezina primjena ne dolazi u obzir. Jedini mogući zaključak u ovom pogledu je da je KZSFRJ blaži po učinioca od KZBiH", kazao je Popović.
Međutim, kako je dodao, kontrovezno član 4a. omogućuje retroaktivnu primjenu KZBiH i omogućuje izricanje težih kazni za krivična djela učinjena u vrijeme važenja KZSFRJ, što po ocjeni Ombudsmana čini KZBiH neusaglašenim s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Podsjećamo, grupa pritvorenika i osuđenika u Kazneno-popravnom zavodu Kula, optuženih ili osuđenih za počinjena krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, stupila je u štrajk glađu jer su nezadovoljni primjenom zakona po kojem im se sudi pred Sudom BiH.
Vijeće ministara ima rok od tri mjeseca da se izjasni o ovoj preporuci ombudsmana Popovića.