Prema Ustavu Federacije BiH, Dom naroda sastoji se od 58 delegata - 17 predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini i sedam predstavnika «ostalih».
Za rad Doma naroda potrebna je samo prosta većina, a prosta većina postoji kada je imenovano više od 50 posto delegata, što je ukupno 30 delegata.
Tada bi Dom naroda mogao održati svoju konstituirajuću sjednicu, usvojiti zakone i započeti proces nominiranja delegata za Dom naroda Bosne i Hercegovine.
Upražnjene pozicije u Domu naroda Federacije BiH bi bile popunjenje nakon nominacije i odobrenja preostalih kandidata.
Pravnim tumačenjem OHR-a se želi osigurati da nakon održavanja izbora, institucije na svim nivoima mogu započeti s radom.
Na ovaj način se naglašava da se u demokratskim sistemima Ustav mora čitati na način koji osigurava uspješno funkcioniranje institucija.
OHR smatra kako se ni jednoj osobi ili osobama ne može dozvoliti da blokiraju funkcioniranje ustava.
Kašnjenje u procesu formiranja Doma naroda BiH ugrožava propisno funkcioniranje zakonodavnih organa u Federaciji BiH i na državnom nivou.
Naime, prema Ustavu, Dom naroda Federacije BiH je trebao biti formiran do 17. novembra, odnosno 20 dana nakon izbora poslanika za kantonalne skupštine.
U pravnom mišljenju OHR-a se ističe da sam Ustav predviđa mogućnost odsustvovanja delegata, kojom se ne ugrožava funkcioniranje Doma naroda BiH.
Dom naroda usvaja zakone i štiti vitalne nacionalne interese putem većine glasova prisutnih delegata koji glasaju u okviru kluba delegata svakog konstitutivnog naroda.
U širem smislu to znači da nema prepreka za održavanje sjednice Doma naroda pod uvjetom da je imenovana većina delegata ovog Doma.
U pravnom mišljenju OHR-a se zaključuje da Dom naroda Federacije BiH «može biti formiran ... iako je izvjestan broj pozicija ... još uvijek upražnjen» i da može "birati delegate u Dom naroda Bosne i Hercegovine".
