Udruženje "Istina-Kalinovik '92."
0

"Ogorčeni smo oslobađajućom presudom za Aškrabu"

FENA
Udruženje "Istina-Kalinovik '92." izrazilo je ogorčenost nedavnom presudom Suda BiH kojom je oslobođen Đorđislav Aškraba, upravnik logora "Barutni magacin" u kojem je od jula do augusta 1992. bilo zatočeno oko 90 muškaraca koji su likvidirani na svirep način.

Ovo se navodi u otvorenom pismu "Udruženja Kalinovik '92." koje je upućeno visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, predsjedniku Suda BiH, glavnom tužiocu, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i medijima.

Iz Udruženja se podsjeća da je ista presuda utvrdila da su Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja "od maja 1992. do marta 1993. u vrijeme širokog i sistematičnog napada, kao svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata vršili progon na području Kalinovika ubistvima, silovanjima, prisilnim preseljenjima, nanošenjem tjelesnih ozljeda te uništavanjem imovine", te su osuđeni na 19, odnosno 15 godina zatvora.

U istoj presudi se navodi da je Đorđislav Aškraba oslobođen svih tačaka optužnice jer nisu mogli van razumne sumnje utvrditi da je činio djela koje mu se optužnicom stavljaju na teret. Utvrđeno je da je bio komandir straže u Barutnom magacinu, ali ne i da li je znao ili mogao znati da će zatvorenici biti ubijeni.

"Ovo je vrhunac drskosti i bahatosti sudskog vijeća sa sudijom Stanišom Gluhajićem na čelu. Komandir straže ili upravnik logora, prijeratni policajac i odlikovani ratni policajac drži 86 ljudi u logoru i svi su mrtvi osim jednog a on nije kriv", navedno je u otvorenom pismu ovog udruženja.

Sudsko vijeće je nesporno utvrdilo da je Đorđislav Aškraba od 2. do 5. augusta 1992. lično učestvovao u predavanju dvadeset i dvoje zarobljenih Bošnjaka koji su nakon toga ubijeni, stoji u otvorenom pismu predstavnika Udruženja "Istina-Kalinovik' 92." u kojem se navodi i kako je sramotno što se niti Tužilaštvo BiH niti sudsko vijeće nije potrudilo da rasvijetli način odvođenja i ubistva logoraša logora Barutni magacin.

"O sudbini ovih ljudi Aškraba sve zna. Znamo i mi da ih je 25 zapaljeno u štali Tuzlaka, a preostali su mučeni u Miljevini pred motelom, a potom polumrtvi bačeni pored puta te nakon dva dana umiranja još ih je bilo živih, kada po odluci Gruje Lalovića Aškraba i njegovi egzekutori vrše paljenje ovih tijela, a potom na njih zarušavaju ostatke tunela i okolnih stijena", poručili su iz Udruženja.