Tim povodom predsjednici Općinskog suda Sarajevo i Osnovnog suda Banja Luka Goran Salihović i Milan Tegeltija ukazali su danas na pres-konferenciji u Sarajevu na potrebu jačanja saradnje dvaju sudova od čijih rezultata u velikoj mjeri ovisi uspjeh pravosudne pa i ekonomske reforme u BiH.
Istaknuli su kako rezultati ostvareni u ova dva suda obavezuju na još jači angažman, uključujući i iznalaženje novih zakonskih rješenja, odnosno izmjene postojeće regulative.
Salihović je posebno ukazao na činjenicu da je za manje od jedne i po godine postignuta ažurnost u četiri segmenta djelovanja Općinskog Suda Sarajevo.
Ilustrirao je to podacima o 54.000 obrađenih predmeta u okviru Zemljišno-knjižnog odjeljenja, uspjehom ostvarenim u Registru za upis pravnih subjekataa, tako da registracija traje svega jedan dan, ukoliko je dostavljena valjana dokumentacija (ranije je isti postupak trajao sedam mjeseci). U istom kontekstu podsjetio je na ažurnost postignutu u sklopu Krivičnog odjeljenja, uz, istovremno, smanjenje broja sudija i uspjeh Vanparničnog odjeljenja, tako da ostavinski postupak sada traje 30 dana.
Najveći problem Općinskog suda Sarajevo i dalje su komunalni predmeti (800.000 takvih predmeta), pa je odlučeno da se rješavanje tih predmeta izmjesti iz Suda, odnosno da se formiraju posebna odjeljenja za njihovo rješavanje - parničnog odjeljenja za sporove male vrijednosti i izvršno odjeljenje po vjerodostojnoj ispravi.
Predsjednik banjalučkog Osnovnog suda Milan Tegeltija istaknuo je problem manjka sudija, podsjećajući kako je uz ostvarenu normu od 150 posto u prošloj godini u ovom sudu od ukupnog priliva od 130.000 predmeta riješeno 101.000.
Uz napomenu kako se radi o "profitabilnim sudovima", Tegeltija je podsjetio kako Sud u Banjoj Luci godišnje košta 4,5 miliona KM, a da svojim djelovanjem unosi u budžet 6,1 milion KM.
Nakon susreta predstavnika dvaju sudova održanog 19. i 20. aprila u Sarajevu uslijedit će sličan sastanak u Banjoj Luci.
Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi s primjedbom Udruženja "Dom" kako je zaustavljena uknjižba otkupljenih nacionaliziranih stanova, Salihović je kazao kako takva primjedba ne stoji, ustvrdivši kako se postupak rješavanja tih predmeta provodi u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Zakonom o zemljišnjim knjigama Federacije BiH.
Ocijenio je preuranjenim komentiranja u tom pogledu, jer oko 150 takvih predmeta obrađeno je i proslijeđeno Kantonalnom sudu Sarajevo na odlučivanje.