Protesna povorka je krenula sa Trga Fra Grge Martića ispred sarajevske Katedrale u 12:00h. Vrativši se na polazište, u 12:30h održan je performans kojim su aktivisti Udruženja, ležeći “oderani”, skrenuli pozornost na neprihvatljivost ubijanja životinja zbog njihova krzna.
Životinje se u prirodi hvataju nazubljenim čeličnim klopkama koje im probadaju šape i tijela te pate satima i danima prije nego što im lovci razderu prsa ili slome vratove. U zamkama uhvaćeni ostaju i mnogi psi, mačke i ostale životinje uhvaćene 'greškom'.
Na farmama krzna, životinje se uzgajaju isključivo u svrhu proizvodnje krzna. Svoje kratke živote “žive” u skučenim, žičanim kavezima, zatrpane prljavštinom, prisiljene često na kanibalizam i bez veterinarske skrbi. Kada dođe vrijeme za ubijanje, pomoću metalne omče koja im se stavi oko vrata, životinje se izvlače iz kaveza. Prije deranja kože s krznom, životinjama se lome vratovi, ubrizgavaju otrovi u srce, truje ih se plinom ili ubija strujnim udarima od 240 volti tako što se životinji gurne električno šilo u vaginu ili rektum, a metalni vodič u njezina usta. Ponekad su životinje samo omamljene i živima im se odere koža.
Industrija krzna ogroman je zagađivač okoliša, te je njegov uzgoj potpuno ekološki neprihvatljiv. Za proizvodnju krznenih kaputa od životinja potrebno je 60 puta više energije nego za proizvodnju umjetnoga krzna, a u procesu obrade i prerade krzna koriste se opasne kemikalije koje nepovratno zagađuju podzemne vode i ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Krzneni kaput nije samo vrsta odjeće. Zbog svakog se ubije: do 15 pasa, do 20 dabrova, do 22 lisice, do 24 mačke, do 30 rakuna, do 34 nutrije, do 40 oposuma, do 200 činčila, do 240 hermelina, do 400 vjeverica...
Danas ne postoji niti jedno opravdanje zbog kojeg bi se životinje trebale ubijati zbog krzna. No, divlje životinje se i dalje istrebljuju u ove svrhe, sa tendencijom potpunog nestanka, dok životinje na farmama žive život u čekaonici smrti. I sve to usprkos činjenici da postoje usavršene metode izrade vlakana koji su replike prirodnih dlaka, od kojih se izrađuju kvalitetna vještačka krzna.
Odjećom koju nosimo definiramo sebe. Ne budimo neosjetljivi na patnje drugih bića, ne doprinosimo svjesno ubijanju, osiromašenju životinjskih vrsta i zagađenju okoline.
Prijatelji životinja u BiH kao i mnogi građani osuđuju uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna, svako promoviranje, prodaju i nošenje odjeće od životinjskoga krzna, a u cilju stvaranja etički osviještenog društva u kojem su građani svjesni da su lov, uzgoj i ubijanje životinje neizostavni dio krznene odjeće i da svako ubijanje životinja zbog mode i glamura treba osuditi.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
