Ovaj skup organizirala je Asocijacija žrtava genocida u BiH. Protekao je mirno. Jednoj ženi je ukazana ljekarska pomoć.
Obratili su se brojni predstavnici ratnih žrtava - članova porodica šehida i poginulih branitelja, porodica nestalih iz Srebrenice, Bosanske krajine, Podrinja i drugih dijelova BiH, predstavnici civilnih žrtava rata, boračkih organizacija, udruženja logoraša, žena žrtava rata i drugih ratnih stradalnika, studenata.
Oni su jednodušno ocijenili da je presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu nepravedna, da umjesto pravne, sadrži političke elemente i time najviše pogađa žrtve. Presuda je ocijenjena i kao dio cjelokupne politike međunarodne zajednice prema BiH od 1992. godine do danas. Predstavnici boračkih udruženja pozvali su na daljnu odbranu interesa svoje zemlje koju su oružjem branili tokom rata.
Organizator, Asocijacija žrtava geonocida u BiH, uputila je sa ovog skupa u ime brojnih udruženja svojih članica osam zahtjeva Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH te ambasadorima zemalja članica Upravnog odbora za implementaciju mira u BiH i ambasadorima EU i UN-a u BiH.
Njima se između ostalog traži ukidanje postojećeg ustavnog uređenja BiH jer je ono - navedeno je - bazirano na etno-teritorijalnim principima i direktan je rezultat genocida te drugih zločina protiv čovječnosti i međunarondog prava.
Jedan od zahtjeva je i da BiH odmah donese zakon o zabrani negiranja genocida te osigura najstrožiju i najširu primjenu takvog zakona.
"Odmah pristupiti donošenju zakona u BiH kojim će se teritorija Srebrenice i Žepe proglasiti posebnim teritorijem u kojem je izvršen genocid, kao distrikt države BiH, bez ingerencija nad njim od bilo kojeg nivoa niže vlasti", sljedeći je zahtjev upućen sa ovog skupa.
Proces i pravac ustavne reforme u BiH mora se u potpunosti rukovoditi činjenicom da je u BiH počinjen genocid te konačno rješenje mora anulirati sve efekte tog genocida.
Praktični efekti genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava moraju se poništiti i preinačiti, što uključuje i efektivan i samodorživ povratak svih preživjelih žrtava genocida u svoje prijeratne domove.
BiH mora povratiti karakter istinske multietničke države na svakom dijelu svoje teritorije, status koji je imala do započinjanja projekta genocida koji je rezultirao stvaranjem etnički čistih teritorijalnih cjelina. Potomci žrtava genocida, preživjele žrtve genocida, kao i država BiH, moraju biti obeštećeni u materijalnom smislu, kako bi se omogućilo ispunjavanje primarnih obaveza iz gornjih navoda.
BiH, uključujući i sve njene predstavnike, mora insistirati i istrajati na zahtjevima da Srbija i Crna Gora prihvate punu pravnu, političku, materijalnu i moralnu odgovornost za genocid te da se obavežu da će u potpunosti podržavati i pomagati poništavanje efekata genocida i sprečavati bilo kakve buduće pokušaje za ponavljanje genocida u BiH, izraženo je u zahtjevima Asocijacije žrtava genocida u BiH.
Učesnicima mitinga obratili su se i agent te koagent BiH u tužbi protiv Srbije i Crne Gore Sakib Softić i Phon Van Den Biesen.
Softić je izjavio da je djelimično zadovoljan jučerašnjom presudom. Zadovoljan je njenim dijelom kojim se prvi put u istoriji Međunarondog suda pravde jedna država, Srbija, proglašava krivom za kršenje Konvencije o genocidu jer je propustila da spriječi i kazni počinioce genocida u Srebrenici.
Nezadovoljan je, pak, što je presuđeno da Srbija nije imala namjeru da se počini ovaj genocid.
U narednih deset godina, kazao je Softić, ako se pojave novi dokazi o ovoj negiranoj namjeri Srbije, može se tražiti obnavljanje sudskog postupka.
Phon Van Den Biesen je izjavio da je u jučerašnjoj, najdužoj presudi u povijesti haškog Suda pravde, naglašeno da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu i da to treba, kao pravna činjenica, da bude jasno svima u Srbiji i Crnoj Gori koji izjavljuju da je tužena strana oslobođena krivice.
Prema policijskim procjenama, na mitingu "Pravda za žrtve genocida u BiH", održanom na platou ispred isntitucija BiH na Marindvoru, učestvovalo je nekoliko hiljada građana. Njihov broj neki procjenjuju i na desetak hiljada.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
