Ustav Federacije BiH
58

Odredbe koje je nametnuo Schmidt ne garantuju da će proces donošenja zakona u FBiH biti otkočen

S. M.
Dom naroda Federacije BiH (Foto: T. S./Klix.ba)
Dom naroda Federacije BiH (Foto: T. S./Klix.ba)
Povodom odluke visokog predstavnika da izmjeni Ustav Federacije Bosne i Hercegovine razgovarali smo sa sekretarom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Izmirom Hadžiavdićem koji nam je kazao da odredbe kojima se ubrzava proces donošenja zakona u Parlamentu FBiH ne predviđaju sankcije ako se proces ipak zakoči.

Smatra da se na prvi momenat čini da je proces otkočen, ali da on ne vidi nigdje sankcije za nepoštovanje odredbi Ustava kao što je to do sad bilo.

Navodi primjer izmjene Ustava FBiH koja govori o rokovima za usvajanje pojedinih zakona u oba doma, gdje svaki dom treba da usvoji ili odbije potrebne zakone u roku 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. U slučaju da se to ne desi zakon će biti uvršten u dnevni red na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.

"To je lijepa odredba, svaki dom treba da usvoji ili odbije. Ali, šta ako se to ne dogodi, ima li sankcije. Visoki predstavnik daje maksimalno 45 dana i najkasnije 30, što je dva i po mjeseca. Međutim, šta ako se to ne dogodi, kao što je i do sad bilo, nema sankcije", rekao je Hadžiavdić.

Dodaje da predsjedavajući jednog od domova može odbiti da uvrsti tačku na dnevni red ili Kolegij doma.

Iako je visoki predstavnik otkočio imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH niko ne može natjerati jednog od njih da ne blokira imenovanje Vlade Federacije. U praksi brojni mehanizmi blokade uopšte nisu otklonjeni.

"To lijepo izgleda kad bi mi poštovali Ustav, kao što bi i do sada to bilo u redu da smo poštovali Ustav i da smo rokove poštovali koji su bili propisani i ranijim tekstom Ustava", rekao je Hadžiavdić.

Dodaje da onaj koji je pisao amandmane na Ustav FBiH nije poštovao nomotehnička pravila, odnosno da ima propusta, što će u primjeni stvarati probleme.

"Mi u parlamentu imamo jedan neslužbeni prečišćeni tekst koji smo mi radili jer smo imali prethodno 109 amandmana na Ustav Federacije BiH. Nije se niko mogao snaći u tako velikom broju amandmana. Tako smo ga i nazvali, neslužbeni prečišćeni tekst jer se ne može koristiti u službene svrhe. Moraš se pozivati na konkretan amandman u slučaju kad se pozivaš",

Dodao je da je taj neslužbeni tekst služio da ljudi koji manje poznaju materiju mogu razumjeti ustavne odredbe.

"I sada, oni su se u ovim amandmanima koje je visoki predstavnik nametnuo pozivali na taj neslužbeni tekst i na amandmane i na osnovni tekst iz 1994. godine koji je donijet nakon Washingtonskog sporazuma, tako da je to u jednom, tehničkom smislu, nekvalitetno urađeno", rekao je Hadžiavdić.

Naglasio je da Schmidt nametnutim odredbama nije ispoštovao presudu Ustavnog suda BiH povodom apelacije Željka Komšića iz 2015. godine kojom se praktično traži da prilikom biranja predsjednika i dva potpredsjednika FBiH mora postojati mogućnost izbora i za građane iz reda Ostalih.

Prema sadašnjim pravilima predsjednik i potpredsjednici FBiH mogu biti samo iz reda konstitutivnih naroda.