Rektor Univerziteta Faruk Čaklovica podnio je jedan od plenarnih referata, a odnosi se na brojne aktuelne probleme u realizaciji reforme visokog obrazovanja prema Bolonjskim principima na toj visokoškolskoj instituciji.
Zaključio je da bez odgovarajuće legislative, usaglašene s evropskom, bez novčane podrške, potpune primjene svih standarda i normi u oblasti visokog obrazovanja, kao i bez permanentne edukacije nastavnika, saradnika i studenata, nema kvaliteta u obrazovnom procesu, kao ni dobrog stručnjaka koji može odgovoriti na sve izazove društva.
"Najjači destabilizirajući udar Univerzitet je preživio ratnih godina, ali ništa manji se neće desiti u eri recesije ako ne bude promijenjen odnos prema visokom obrazovanju", rekao je rektor.
U genezi problema Univerziteta naveo je ratne štete od 300 miliona eura fizičke devastacije, ljudske žrtve, akademsku devastaciju izraženu u napuštanju Univerziteta oko 1.000 nastavnika i saradnika, složeno dejtonsko ustrojstvo zemlje, kao prepreku za efikasnu državnu administraciju i harmonizaciju visokog obrazovanja te nedostatak sinergije.
Odnos države prema obrazovnom segmentu, prema ocjeni rektora Čaklovice, karakteriziraju politička indiferentnost, kašnjenjenje s donošenjem državnog zakona o visokom obrazovanju koji ni sada nema uređeno poglavlje o finansiranju, izostanak državne strategije o razvoju visokog obrazovanja te izostanak stvarne moći Rektorske konferencije.
"U toku su najveća reforma u istoriji, a istovremeno najveći problemi Univerziteta. Odnos države prema nauci i umjetnosti je ispod svakog nivoa", kazao je Čaklovica.
Kao jedan od primjera naveo je podatak da se iz budžeta Kantona Sarajevo izdvaja u ovoj godini 1.500 KM po jednom redovnom studentu, dok je taj iznos 1984. godine bio 6.800 KM. Radi poređenja, u Srbiji se izdvaja 4.500 KM po jednom redovnom studentu, u Hrvatskoj 6.000 KM, Sloveniji 9.000 KM, a u Austriji 12.000 KM.
Međunarodna zajednica pruža deklarativnu i konkretnu podršku, mada više deklarativnu. Iako je prepoznala da je akademski prostor u Bosni i Hercegovini podijeljen, malo šta preduzima na prevazilaženju tog stanja.
Kad je riječ o nastavnom osoblju, kritična masa je sačuvana, ali nema poticaja za naučne projekte i daljnje napredovanje. Nedostaje 808 nastavnika i saradnika, a trenutno je u nastavi angažirano 54 posto muškaraca i 46 posto žena.
Odnosi na Univerzitetu su na granici profesionalnosti, kazao je rektor, nisu dovoljno iskreni. Prošle godine je Univerzitet preživio snažan udar medija zbog percepcije javnosti o korupciji.
Čaklovica nije zadovoljan odnosom istraživačkog novinarstva prema visokom obrazovanju, niti nivoom profesionalnosti medijskog praćenja Univerziteta iako je Univerzitet, prema njegovoj tvrdnji, otvoren i transparentan prema svim medijima.
Rektor nije sasvim zadovoljan ni nastavničkim odnosom prema studentima, jer pojedinci, dodao je, ne shvataju da su tu zbog studenata, a Bolonjski proces traži drukčiji pristup.
I pored svih problema, Čaklovica se nada da će Univerzitet postići željeni cilj u svom evropskom opredjeljenju.
Treće stručno savjetovanje "Reforma visokog obrazovanja - primjena Bolonskoh principa na Univerzitetu u Sarajevu" nastavlja se sutra.
Pored tog Univerziteta, organizatori savjetovanja su ministarstva obrazovanja Federacije i Sarajevskog kantona, a glavni pokrovitelji federalna i kantonalna vlada.