Jučer, kada je utvrđen dnevni red sjednice, rečeno je da će poslanici danas razmatrati tu Vladinu odluku, ali predsjedavajući Doma Safet Softić je već na početku današnjeg zasjedanja kazao novinarima da će o tome biti riječi u nastavku, u terminu koji će biti naknadno saopćen. Nastavak sjednice će, prema sadašnjim planovima, uslijediti najvjerovatnije za desetak dana.
Vladinom odlukom je predviđena izgradnja hidroelektrana Ustikolina, Vranduk, Unac i Vrilo, te četiri nova termoenergetska objekta.
Reforma penzijskog sistema počela je kroz implementaciju projekta SITAP čiji je cilj jačanje efikasnosti sistema da bi se učinio finansijski održivim.
U odluci se navodi koje su firme odabrane kao budući strateški partneri Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnom preduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar.
Navedeno je i da strateško partnerstvo s odabranim firmama treba da se zasniva na više principa, a jedan od najbitnijih je da Federacija BiH ostaje vlasnik resursa u sadašnjem odnosu, odnosno elektroprivrede u Federaciji BiH ostaće vlasnici izgrađenih objekata.
Za ovu odluku potrebna je saglasnost oba doma Federalnog parlamenta.
Uprkos jučerašnjim najavama, poslanici se danas nisu izjasnili ni o mjerema koje su za ozdravljenje privatizacijskog procesa u FBiH predložili poslanički klubovi Socijaldemokratske partije BiH i Bosanskohercegovačke patriotske stranke "Sefer Halilović". Jedna od predloženih mjera je donošenje federalnog zakona o reviziji privatizacije.
Za razliku od ovih projekata, danas je odobren nacrt Vladine strategije za reformu penzijskog sistema u FBiH.
Tim tekstom se predviđa unaprjeđenje postojećeg stanja u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja, obrazloženo je.
Tako je sačinjen novi model koji se sastoji od prvog stuba, gdje se prava finansiraju iz tekućih javnih prihoda i predstavlja obavezan vid osiguranja.
Drugi stub čine osobe za koje poslodavci uplaćuju premiju za dodatno penziono osiguranje i osobe za koje poslodavci uplaćuju dodatni doprinos, kao i penzionisani pod povoljnijim uvjetima, što je djelimično obavezan, a drugim dijelom dobrovoljan vid osiguranja.
Treći je stub dobrovoljan i spada u individualno penzijsko osiguranje.
Osnovne promjene u odnosu na sadašnje stanje odnose se na obuhvat i način finansiranja, direktno vezivanje penzijskog osnova za visinu uplaćenih doprinosa, finansiranje sistema sa kapitalnim pokrićem te uvođenje u sistem finansijskih posrednika i ustrojavanje finansijskog tržišta, obrazloženo je.
