Vllasi je istakao da je Srbija faktor mira i odnosa u regiji te da je želja kosovskih vlasti da imaju dobar odnos sa Srbijom i da između Kosova i Srbije vlada reciprocitet. Od ponašanja vlasti u Srbiji zavisi i koliko će Bosna i Hercegovina biti funcionalna država, kazao je.
Kad je riječ o Srbiji, Azem Vllasi ističe da se Srbija promijenila iznutra, ali kad je riječ o susjedima ostali su neki recidivi iz Miloševićevig režima. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu oni su diskretniji, dok se kad je riječ o Kosovu to radi mnogo direktnije. Vllasi je politiku Borisa Tadića, aktuelnog predsjednika Srbije, opisao kao "politiku zamajavanja".
Vllasi je također rekao da tokom svoje borbe za nezavisnost Kosovo nije imalo, zbog političkih pritisaka, podršku od intelektualaca Srba, za razliku od Sarajeva u kojem su i pripadnici ostalih naroda podržavali Bosnu i Hercegovinu.
Govoreći o aspurdnosti srbijanske politike prema Kosovu, Vllasi je naveo da se ona različito ponaša čak i prema Srbima na Kosovu. Tako kad je riječ o sjeveru Kosova, gdje je većinsko srpsko stanovništo, ono se instrumentalizuje, te dolazi do buna, barikada... Međutim, kako ističe, Kosovo, iako mlada država, ima snage da brani svoje granice.
On je istakao i da u Srbiji ima područja gdje su Albanci većinsko stanovništvo, ali Vlada Kosova ih ne poziva na nemira i otpor prema Vladi Srbije. Kosovo su od proglašenja nezavisnosti priznale 84 države. Azem Vllasi rođen je 23. 12. 1948. u Kosovskoj Kamenici. Advokat je. Član je Foruma 2015 i predsjednik NVO Kosovsko udruženje za međuetničku saradnju, koju je formirao maja 2001. godine.
Najpoznatiji je politički zatvorenik 1989/90. kao žrtva pomahnitalog nasilja Miloševićevog režima. Objavio je knjigu "Majstori mraka" te mnoge političke analize i studije u stručnim časopisima. Stalni je učesnik Foruma "Evropski pokret za mir, saradnju i razvoj".
