{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Očajna zaštita građevinara na radu u BiH, u primjeni pravilnici od prije 28 i 50 godina

6.7.2018. u 17:24
36
63
Očajna zaštita građevinara na radu u BiH, u primjeni pravilnici od prije 28 i 50 godina
36
Vijesti o tragičnim nesrećama na gradilištima proteklih mjeseci potresaju javnost širom Bosne i Hercegovine. Naši građevinari svakodnevno trpe povrede na radu, a Zakon i pravilnici o zaštiti na radu u građevinarstvu u Federaciji BiH proteklih 28 godina nisu usklađeni sa standardima Evropske unije, a u RS-u čak 50 godina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Najveći broj nesreća na gradilištima dešava se prilikom pada sa skele. Takav nesretan slučaj desio se prije nekoliko dana u Živinicama kada je nakon pada sa skele preminuo 38-godišnji Dženan Jusić, dok je u maju poginuo stariji muškarac prilikom pada sa skele u sarajevskom naselju Bjelave.

Zaštitna oprema dodatni trošak



Zaštita radnika na gradilištu je obaveza poslodavca, u smislu da obezbijedi propisanu opremu za zaštitu radnika na gradilištu i osigura edukaciju za radnike o korištenju opreme na gradilištu, podsjećaju iz Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH.

Sekretarica ovog udruženja Dženana Hodžić govori nam kako ne postoje objedinjeni i pouzdani podaci o broju nesreća na gradilištima u FBiH.

"U prilog tome govori i izvještaj Evropske komisije da u BiH nije primjećen napredak u oblasti sigurnosti i zaštite na radu. U FBiH nema zakona o zdravlju i sigurnosti na radu, niti dovoljno personalnih kapaciteta obučenih da nadziru i kontrolišu sigurnost na radu. U praksi se dešava da pojedini poslodavci olako shvataju prevenciju i zaštitu zdravlja radnika te ulaganje u zaštitnu opremu posmatraju kao dodatni trošak. S druge strane, nerijetko se na gradilištu dešavaju i slučajevi nediscipliniranosti korištenja zaštitne opreme. U svakom slučaju, jačanje kapaciteta nadzora i kontrole u ovom smislu je neophodna", kazala nam je Hodžić.

Oblast zaštite na radu u BiH je uređena Zakonom o zaštiti na radu i to na nivou entiteta te Brčko distrikta posebno. Kada je riječ o Pravilniku o zaštiti na radu u građevinarstvu, u FBiH se koristi onaj iz 1990. godine, a u RS-u iz 1968. godine.

Hodžić ističe kako je u neophodno mijenjati ove pravilnike.

"Akcent se mora staviti na prevenciju nesreća. Građevinarstvo je branša s visokim rizikom, tako da podrazumijeva veliku odgovornost svih sudionika u procesu građenja. Zahtjevnost objekta i okoline građenja determiniraju procjenu ugroženosti radnika i složenost zaštite na radu", kazala nam je Hodžić.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva Privredne komore RS-a govori nam kako se Pravilnik iz 1968. u manjem bh. entitetu poštuje u maksimalnoj mjeri u procesu građenja s aspekta zaštite radnika.

"Pravilnik je konceptualno dobro rješen ali bilo bi ga neophodno osavremeniti i prilagoditi novim tehnologijama koje uključuju metalne oplate, finišere, mašine za malterisanje i slično", kaže Petrović.

Kao u FBiH, i u RS-u je rad na skeli posebno obrađen u Pravilniku o zaštiti na radu u građevinarstvu.

"Skela se mora montirati po preporukama iz Pravilnika. Rad na visini predstavlja 'opasno radno mjesto' i radnik pri tome mora ispunjavati dodatne fizičke sposobnosti koje dokazuje ljekarskim uvjerenjem. Povrede koje nastaju uslijed padova sa skele najčešće su prouzrokovana određenim havarijama i nedostacima prilikom montaže same skele. Ovo radno mjesto posebno se obrađuje Aktom o procjeni rizika", ističe Petrović.

Novčane kazne u dinarima



Inspektori rada u oblasti zaštite na radu vrše kontinuirane inspekcijske nadzore nad primjenom mjera iz oblasti zaštite na radu. Obilazeći gradilišta nastoje preventivno djelovati na poslodavce u pogledu dosljednog provođenja propisanih mjera zaštite na radu.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijeske poslove KS pojašnjavaju nam kako pravilnicima o zaštiti na radu poslodavac putem interne službe ili ovlaštene organizacije propisuje mjere zaštite na radu koje se moraju primjenjivati u praksi.

"Mjere zaštite na radu odnose se na osiguravanje obaveznih sredstava lične zaštite, kvalitetnog obezbjeđenja radnog mjesta, odnosno uslova rada, kao i na eventualna dodatna sredstva lične zaštite, ograničenje radnog vremena, osvježavajuće napitke i slično. Radovi na visinama predstavljaju poslove s posebnim uslovima rada i poslodavac je dužan prije raspoređivanja radnika na ove poslove provjeriti da li ispunjava ulove u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Ukoliko nije moguće obezbijediti mjesto od pada u dubinu, radniku se dodjeljuju sredstva lične zaštite", rekla nam je Vildana Brdarić, glasnogovornica inspekcije u KS.

Brdarić također ističe problem zakonskih neregularnosti. Kako kaže, novčane kazne predviđene Zakonom o zaštiti na radu u BiH izražene su u dinarima te se prilikom preračunavanja u KM dobijaju iznosi koji nisu primjenjivi. Najveća kazna prema tom Zakonu iznosi 50 KM.

Iz ovih razloga, kada utvrde propuste, inspektori poduzimaju upravne mjere izdavanjem rješenja o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti, a u slučajevima kada je neposredno ugroženo zdravlje ili život radnika, inspektor može zabraniti rad na određenim poslovima.

Ukoliko poslodavac u ostavljenom roku ne otkloni konstatovane nedostatke, inspektor tada izdaje prekršajni nalog zbog neizvršenja rješenja. Novčane kazne za neizvršenje rješenja su propisane Zakonom o inspekcijama i iznose za pravno lice 3.000 KM, odgovorno lice 1.000 KM i za poslodavca 1.000 KM.

"Neophodno je donijeti novi zakon kojim bi se regulisala ova oblast, pogotovo ako se u obzir uzmu i statistički podaci prema kojima su u toku 2017. godine inspektori rada u oblasti zaštite na radu u Kantonu Sarajevo izvršili ukupno 1.494 inspekcijska nadzora po kom osnovu je izdato i 36 rješenja o naređenju i devet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 17.000 KM. U navedenom izvještajnom periodu evidentirano je 1.037 povreda na radu, i to 1.012 lakših, 23 teže povrede, te dvije povrede sa smrtnim ishodom", istakla je Brdarić.

Ukoliko BiH želi postati članica Evropske unije, inspektori na radu podsjećaju kako će posebnu pažnju morati posvetiti oblasti zaštite na radu.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: