{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Obrazovni sistem u BiH ne služi svim učenicima"

S
19.4.2011. u 23:51
0
30
"Obrazovni sistem u BiH ne služi svim učenicima"
0
"Obrazovni sistem u BiH ne služi svim učenicima"
Dr. Valery Perry, Amerikanka koja već 11 godina živi u Sarajevu, ekspert je u oblasti obrazovnog sistema, a posebno se bavi problemom dvije škole pod jednim krovom, koji je u našoj zemlji i danas česta pojava.
Stručnjakinja rođena u Buffalu u svojoj doktorskoj disertaciji fokusirala se na temu demokratizacije u postdejtonskoj BiH, a u našu zemlju prvi put je došla 1997, gdje je bila supervizor na opštinskim izborima. To joj je iskustvo, kako kaže, otvorilo oči i pomoglo da se odluči da život posveti istraživanju poraća i podijeljenih društava.

U BiH se vratila 1999. i ne planira skori povratak kući. Radila je pri misiji OSCE-a i bavila se pitanjima ljudskih prava i obrazovanja, posebno reformi u tim oblastima.

U 1.000 bh. škola i danas postoji diskriminacija

"Na nesreću u BiH i danas ima 50-60 slučajeva 'škola pod jednim krovom', a da stvari budu gore, situacija u njima se nije promijenila ni napredovala još od 2005. godine, iako su neke škole u Zenici, Doboju i Mostaru administrativno i zakonski ujedinjene", kaže Perry u intervjuu za Bosniak American Advisory Council for B&H (BAACBH). Ipak, dodaje da se u oko 1.000 bh. škola i danas pojavljuje određena vrsta diskriminacije i segregacije.

Perry je uvjerena da su takve škole dio mnogo šireg problema, posebno u sredinama gdje su povratnici manjina i gdje, naprimjer, djeca iz povratničkih porodica nemaju uvijek iste mogućnosti pristupa bibliotekama, tehničkoj opremi i drugim osnovnim školskim resursima.

"Sa izuzetkom škola u Brčkom, svaka bh. škola ima određeni etnički 'šmek' u nastavnom planu i okruženju. Naprimjer, različiti nastavni planovi koriste se u Republici Srpskoj, bošnjačkim dijelovima Federacije BiH, te dijelovima sa hrvatskom većinom. To znači da ako niste većina u tim školama, školski simboli, knjige i aktivnosti predviđene su za neke druge učenike, a ne za vas. Obrazovni sistem u BiH ne služi svim učenicima, niti svim mladim ljudima, on nije isti i jednako dostupan svima", tvrdi ova ekspertica.

Zbog svega navedenog, nerijetko se djeca koja predstavljaju manjinu u školama osjećaju isključenima, drugačijima, a neki da bi to spriječili, iako žive u blizini jedne škole, putuju autobusima u drugu udaljeniju u kojoj se neće osjećati kao manjina, objašnjava Perry i kao jedini pozitivan primjer potpune integracije navodi distrikt Brčko.

Brčko kao pozitivan primjer

"Tamošnji učenici imaju škole na kojima visi zastava Bosne i Hercegovine i natpise na ćirilici i latinici. Ovo je veoma teško naći u ostatku zemlje, posebno u RS-u i dijelu Federacije sa hrvatskom većinom", iskrena je Perry. Ipak, dodaje kako ni brčanski sistem nije savršen. Njegova najveća slabost su tri vrste udžbenika koji se koriste: hrvatski, srpski i bosanski, a svaki učenik bira iz kojeg će učiti, te je nastavnicima teško planirati časove.

Misija OSCE-a provela je niz aktivnosti kako bi zbližila učenike i škole, a Perry ističe da prave sigurnosti nema bez posvećenosti demokratiji i ljudskim pravima, te da je najbitnije pronaći prave razloge diskriminacije i segregacije kako bi se spriječili budući konflikti i promovisao suživot i održivi mir.

Dr. Perry upozorava da će ovakvo stanje dovesti do toga da mladi ljudi odrastaju bez zajedničke vizije budućnosti i sa porukom kako je podijeljenost neophodna i normalna. Ovo će svakako imati negativan utjecaj na ekonomsku mobilnost, pa će tako multinacionalne kompanije koje će se otvarati u BiH tražiti od onih koji npr. žive u Banjoj Luci da se za potrebe posla presele u Mostar. Pitanje je hoće li se osoba koja aplicira za posao osjećati ugodno u slučaju da se preseli na novu lokaciju i povede tamo svoju djecu, te ih upiše u novu školu gdje bi mogli predstavljati manjinu ili građane drugog reda. Država će morati da riješi i ova pitanja, dodaje stručnjakinja.

Za reforme je potrebna politička volja

Uz sve ovo, kaže Perry, teško će se poboljšavati i kvalitet obrazovanja.

"Čak i da slučajevi dvije škole pod jednim krovom sutra nestanu, ostat će mnogo izazova. Misija OSCE-a podržava reforme koje će postepeno smanjiti razlike među učenicima i osjećaj podijeljenosti. Idealno bi bilo da su sve škole dostupne svima i da se u njima svi osjećaju dobrodošlima. Za takve reforme potrebna je politička volja, jedinstven nastavni plan i standardi na državnom nivou koji će omogućiti da se ljudi slobodno kreću, obrazuju, osjećaju dobrodošlima i da imaju uslove neophodne za školovanje", istakla je.

Perry kaže da međunarodna zajednica može doprinijeti promjenama tako što će podsjećati donosioce odluka da odvojene zajednice u BiH predstavljaju uzrok buduće nestabilnosti, te tako što će im pokazati primjere kako su takvi problemi riješeni u ostatku Evrope.

"Možemo okupiti nastavnike kako bi naučili moderne metode predavanja usmjerene na kritičko razmišljanje i ono što je u interesu cijelog društva. Mnoge organizacije pomažu roditeljskim i učeničkim vijećima da efektivnije rade, da organizuju sastanke i prikupljanju novac. OSCE podržava inicijativu nazvanu Indeks inkluzije, koja pomaže školama da procijene u kojoj mjeri njihova politika, kultura i praksa ukključuje sve članove školske zajednice i da na osnovu toga planiraju buduće reforme. Ono što je zaista neophodno je posvećenost i politička volja koja će osigurati da škole postoje za sve mlade ljude i da nisu samo za jednu grupu", poručila je na kraju Perry.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: