|

Obrazovanje odraslih postaje strateško u BiH - put do više zaposlenih i manje nepismenih

Obrazovanje odraslih postaje strateško u BiH - put do više zaposlenih i manje nepismenih
4
Dž. L.
20.10.2019. u 14:46
29
komentara
4

dijeljenja
Obrazovanje odraslih postaje strateško u BiH - put do više zaposlenih i manje nepismenih Shutterstock (Foto: Ilustracija)
Obrazovanju odraslih do prije nekoliko godina nije se posvećivala gotovo nikakva pažnja u našoj zemlji, a danas nadležni pokazuju interes za poboljšanje obrazovne strukture stanovništva u BiH kroz podršku programima obrazovanja odraslih. Svjesni koliko je opismenjavanje stanovništva značajno za veće zapošljavanje i održivi razvoj zemlje, ističu potrebu povećanja budžeta za ovu oblast.
Kao i brojne druge zakonske regulative, i oblast obrazovanja odraslih nije u potpunosti ujednačena u BiH. Republika Srpska od 2008. godine ima Zakon o obrazovanju odraslih RS koji je izmijenjen i dopunjen 2012. godine, a kojem je dodatno doprinijelo osnivanje Zavoda za obrazovanje odraslih RS-a.

U Federaciji BiH obrazovanje je u kantonalnoj nadležnosti zbog čega je svaki kanton sam za sebe usvajao zakone o obrazovanju odraslih koji se, saznajemo, razlikuju u nijansama. Međutim, vlasti se slažu da bi različite legislative od grada do grada, od kantona do kantona, trebalo ujednačiti regulacijom na federalnom nivou.

Najviše nepismenih u regiji



Prema podacima posljednjeg popisa stanovništa u BiH iz 2013. godine, od ukupnog broja osoba starijih od deset godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82 posto, od čega 3,17 posto u RS-u, 2,83 posto u Brčko distriktu te 2,63 posto u Federaciji BiH. Od ukupnog broja nepismenih 0,8 posto su muškarci i 4,8 posto žene.

Ipak, u odnosu na popis iz 1992. godine kada je BiH imala 9,9 posto ili 367.733 nepismena stanovnika, situacija je danas puno bolja. S druge strane, u poređenju sa zemljama regije, BiH i dalje ima najviše nepismenih. Prema posljednjim popisima, u Srbiji je nepismenih 1,96 posto, u Hrvatskoj 0,8 posto, a u Crnoj Gori 1,5 posto.

Iz Agencije za statistiku BiH pojašnjavaju da je, prema definiciji pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, pismena osoba ona koja može sa razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu. U suprotnom, osoba je nepismena.

Prilikom popisa 2013. u BiH su prvi put prikupljeni podaci o informatičkoj pismenosti stanovništva. Od ukupno 3.180.115 osoba starijih od deset godina, informatički nepismenih bilo je 1.229.972 ili 38,7 posto.

U nedavnom izvještaju o stanju obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS posebno je analiziralo obrazovanje odraslih naglasivši potrebu funkcionalnog smanjenja broja nepismenog stanovništva.

Pomoćnica ministrice za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih u Kantonu Sarajevo, Lamija Husić, podsjeća da je u KS, prema popisu stanovništva iz 2013., registrovano 9.766 stanovnika bez ikakvog obrazovanja, 14.669 stanovnika sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem, a čak 54.955 ih ima završeno samo osnovno obrazovanje. S tim u vezi, strateško opredjeljenje Ministarstva za obrazovanje KS je stjecanje osnovnog obrazovanja što većeg broja polaznika kroz program osnovnog funkcionalnog obrazovanja odraslih. Podsjećamo, Zakon o obrazovanju odraslih u KS na snazi je od 2015. godine.

Osnovna škola za 4,5 godine



Ministarstvo obrazovanja KS u 2020. godini planira imati na raspolaganju softver za monitoring i osiguranje kvaliteta u oblasti obrazovanja odraslih. S tim u vezi, namjera vlasti je povećati budžet u dijelu koji se odnosi na realiziranje osnovnog funkcionalnog obrazovanja odraslih u KS, a JU OŠ "Džemaludin Čaušević" je nosilac ovih aktivnosti.

"Struktura stanovništva kada je riječ o obrazovanju je jako loša i slaba. Stoga obrazovanje odraslih želimo usmjeriti ka poslodavcima i njihovom iskazivanju interesa za programe prekvalifikacija i dokvalifikacije za poznate poslodavce. Cilj je smanjiti broj ljudi na biroima za zapošljavanje te broj funkcionalno nepismenog stanovništva u KS u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, a dugoročno i potpuno ukinuti kategoriju funkcionalno nepismenog stanovništva", govori nam Husić.

Kanton Sarajevo ima registrovanih 25 centara za obrazovanje odraslih, privatne osnivače i javne ustanove. Kroz akreditovane programe u ovim centrima polaznici mogu steći osnovno obrazovanje u skraćenom roku.

OŠ "Džemaludin Čaušević" u Sarajevu još od 1957. godine ima funkciju obrazovanja odraslih i trenutno je jedina ustanova u glavnom gradu BiH akreditovana u svrhe stjecanja osnovnog obrazovanja odraslih.

Direktorica škole Beba Šarkinović govori nam da u ovoj školskoj godini imaju 25 polaznika od šestog do devetog razreda. Ranijih godina bilo je puno više polaznika.

"To su ljudi od 15 do 60 godina koji nisu uspjeli završiti osnovnu školu iz brojnih razloga, što zbog ratnih dešavanja, preseljenja, iz finansijskih razloga, zbog problema u porodici... Neki rade na mjestu spremačica pa imaju po četiri razreda, a Zakon o radu nalaže da moraju imati osnovno obrazovanje. Kroz obrazovanje odraslih imaju mogućnost da podignu osnovnu funkcionalnu pismenost", kazala nam je Šarkinović.

Ona nam dalje pojašnjava da pohađanje od prvog do petog razreda traje po tri mjeseca, a od šestog do devetog razreda po šest mjeseci. U jednoj školskoj godini mogu se pohađati maksimalno dva razreda tako da su polazniku potrebne najmanje četiri i po godine da bi stekao diplomu završenog osnovnog obrazovanja. Važno je napomenuti da se troškovi za osnovno obrazovanje osobama s mjestom prebivališta na području određenog kantona osiguravaju iz kantonalnih budžeta.

U Republici Srpskoj putem Zavoda za obrazovanje odraslih RS u prosjeku godišnje 1.192 polaznika pohađa formalne programe obrazovanja odraslih.

"Polaznici su najviše zainteresovani za oblasti zdravstvo, saobraćaj, ekonomija, pravo i trgovina, a prema vrsti programa obrazovanja odraslih za prekvalifikaciju, osposobljavanje, srednje stručno obrazovanje i dokvalifikaciju. Najznačajniju stavku u finansiranju obrazovanja odraslih zauzimaju sredstva u iznosu od 300.000 KM koja je Vlada RS-a obezbijedila za realizaciju Akcionog plana zapošljavanja za 2019. godinu, a koja Zavod za zapošljavanje odobrava kroz 'Program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije u 2019. godini", kazali su nam iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

"Lake" diplome u privatnim centrima



Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju odraslih, programi se realizuju u srednjim školama koje su registrovane za programe obrazovanja odraslih. Naprimjer, na području KS registrovano je sedam srednjih škola za obrazovanje odraslih, kao i dva fakulteta, i to Fakultet sporta i tjelesnog odgoja te Pedagoški fakultet koji provode različite edukacije.

"U srednjim školama i privatnim ustanovama mi podstičemo programe prekvalifikacije prije svega, a to znači da osobe sa određenom srednjom stručnom spremom, ukoliko su duže vrijeme na birou, steknu znanja za određenu vrstu novog zanimanja. Naš interes je da poslodavac pokuca na vrata centara, ali i da se centri jave poslodavcima te u skladu s tim ponude programe koji će biti garant ljudima koji završe taj program da mogu doći do zaposlenja, ukoliko poslodavac bude zadovoljan. Plašimo se da se ne bi dešavalo osnivanje centara, što je slučaj širom BiH, u kojima bi se vrlo lako stjecale diplome. Upravo zbog toga u toku je izmjena našeg zakona kroz koji ćemo stjecanje diplome srednje škole ograničiti samo na javne ustanove. Privatni poslodavci to više neće moći raditi, ali će se moći baviti neformalnim programima obrazovanja. Ne može se neko ko nije registrovan u KS baviti obrazovanjem odraslih. Nije zakonska obaveza udruženja, organizacije ili fondacije da se registruju za obrazovanje odraslih, ali ako žele biti ozbiljni na tržištu rada i da ih se shvati ozbiljno kada se raspiše javni konkurs, oni će željeti da imaju akreditaciju našeg ministarstva", pojasnila nam je Husić iz Ministarstva obrazovanja KS.

Koliko je potrebno izdvojiti novca iz budžeta za obrazovanje odraslih, teško je procijeniti, dodaje Husić, jer se ne može unaprijed predvidjeti koliko bi se ljudi moglo prijaviti na programe.

"Cijena finansiranja programa isključivo je u rukama organizatora obrazovanja odraslih. Upravo u tome i jeste poenta da sufinansijer može biti poslodavac koji želi nekoga prekvalifikovati, kao i lokalna samouprava ili nevladina organizacije koja želi akreditirati osobu da se osposobi za određenu vrstu posla. Nije nužno da osoba koja je na birou sama sebe finansira", kaže Husić.

Da biste registrovali centar za obrazovanje odraslih u Kantonu Sarajevo morate uplatiti 3.000 KM pri čemu svaki program košta dodatnih 1.000 KM. U drugim kantonima registracija centara znatno je jeftinije ili čak besplatna.

Namjera nadležnog sarajevskog ministarstava jeste stati u kraj centrima u kojima se, kako već godinama kruže glasine, diploma može kupiti za određenu sumu novca. S obzirom da je ovaj problem izraženiji u drugim gradovima, čini se da će i druge kantonalne vlasti morati ići u korak sa odlukama Ministarstva obrazovanja KS.
Prijavi grešku


Komentari (29)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...