Vrijedni neimari već dvije godine grade bogomolju na isti način kako su to radili majstori od 1863. do 1873. godine kada su na iznad Mostara izgradili jednu od najviših i najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu. Hram je u junu 1992. prvo zapaljen, a onda miniran i porušen do temelja.
Iako se mostarskim Srbima čini da obnova ide sporo, starješina Saborne crkve Radivoje Krulj navodi u izjavi Srni da obnova za sada teče prema planu i da su zadovoljni urađenim. Krulj kaže da je završena polovina građevinskih radova i da se trenutno rade tri kupole iznad oltara crkve i četiri centralna stuba koja će nositi centralnu kupolu.
"Ako Bog da lijepog vremena u toku zime mogli bi imati oltar pokriven, završene centralne stubove hrama i početi radove na zvoniku", rekao je Krulj. Za građevinske radove na obnovi crkve potrebno je oko devet miliona maraka, a oko polovine sredstava obećano je na donatarskoj konferenciji koja je održana 2008. godine. Sredstva se, međutim, prilivaju veoma sporo.
Prema riječima sveštenika Krulja, logično je da u vrijeme ekonomske krize i recesije ima i finansijskih problema, ali da su finansije do sada pristizale. "Pratila nas je milost Božija i pomoć dobrih ljudi i institucija i kada bi izmakle finansije uvijek bi došle nove. Oko 50 odsto donatora, koji su obećali pomoć prije četiri godine, ispunili su obećanja. Nadamo se da će i oni koji nisu do kraja obnove ispuniti obećano", rekao je Krulj.
On je istakao da je Vlada Republike Srpske do sada dala najznačajniju pomoć. Obnova crkve i povratak vladike zahumsko-hercegovačkog Grigorija u Mostar, za oko 5.000 Srba koji danas žive u tom gradu dalo je nadu da i za njih ima mjesta pod mostarskim suncem i da dolaze bolji dani. Međutim, život povratnika je veoma težak, a problemi su brojni.
To potvrđuje i mostarski paroh Krulj koji svakodnevno svjedoči brojnim poteškoćama mostarskih Srba i zajedno s njima pokušava prevazići neke od njih. "Problemi Srba u Mostaru su problemi i svih ostalih građana Mostara, a to je nemogućnost zaposlenja i ostvarenja osnovnih egzistencijalnih potreba. Pomoći ima, ali je ona neznatna u odnosu na potrebe i bukvalno izgleda kao kap vode u moru", navodi Krulj.
On pojašnjava da Srbi ne mogu da ostvare zaposlenje i prema onoj kvoti sa popisa iz 1991. godine kada je konkurs za zaposlenje raspisan sa nivoa grada, kantona i Federacije BiH. Prema njegovim riječima, veliku nadu srpski povratnici, kulturne institucije i preduzetnici polažu u najavljeno otvaranje kancelarije Vlade Republike Srpske u Mostaru.
Krulj kaže da još ima interesa za povratak u Mostar, ali da ljudi ne mogu ostavriti pravo na obnovu domova, pa se tako broj neobnovljenih srpskih kuća u ovom trenutku kreće oko 2.000. "Naročito je velika zainteresovanost za povratak u posljednje dvije godine od kako se u Mostar vratio vladika Grigorije i otkako se zidovi Saborne crkve vide iz svih dijelova grada", kaže Krulj.
Ukoliko sve bude išlo po planu, izgradnja crkve mogla bi biti završena iduće godine. Da bi zablistala u starom sjaju potrebno je još mnogo novca i institucionalne podrške.