U izmjenama i dopunama Zakona o Ombudsmenu BiH iz aprila 2006. zatraženo je ukidanje entitetskih ombudsmena, odnosno objedinjavanje svih dosadašnjih u jednu jedinstvenu instituciju BiH.
To je bio jedan od 16 preduvjeta Evropske unije, koji su prethodili potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a RS je trebalo da u skladu s tim rješenjima donese svoj zakon o prestanku važenja Zakona o Ombudsmenu RS-a.
Iako se dva puta pojavljivao u proceduri u Narodnoj skupštini, taj zakon je još u komisijskoj fazi imao ozbiljne primjedbe poslanika entitetskog parlamenta prije svega sa stanovništa ustavnog osnova i usklađenosti sa zakonodavstvom RS-a u smislu da li se može državnim zakonom tražiti ukidanje entitetskog ombudsmena te da li se ta odluka može donositi bez saglasnosti i odluke Skupštine RS-a i drugo.
Radojičić je rekao na pres-konferenciji da se sada nalazimo u „jednoj pravno komplikovanoj situaciji u kojoj je započelo funkcioniranje Ombudsmena BiH, što niko ne osporava u RS-u, ali je ostalo otvoreno pitanje statusa entitetskog ombudsmena“.
Nada se da će, zajedno s Vladom RS-a, te komisijama Skupštine, to pitanje biti riješeno da bi ova situacija bila jasna, a Ombudsmeni BiH znali kako i na koji način da dalje rade.
Predsjedavajući ombudsmen BiH Ivo Bradvica rekao je da su članovi ove institucije svjesni dileme koja postoji o usklađenosti rješenja o izmjenama i dopuna Zakona o Ombudsmenu BiH s Ustavom RS-a i zbog čega postoje problemi u vezi s usvajanjem zakona o prestanku važenja entitetskog ombudsmena RS-a.
Izrazivši nadu da će se naći korektno pravno rješenje, Bradvica je kazao da, ukoliko se zakon i ne usvoji, onda bi se bar trebao iznaći put iz ove nedefinirane i neizvjesne situacije u pogledu daljnjeg egzistiranja entitetske institucije ombudsmena i njenih zaposlenika.
Napomenuo je da institucija Ombudsmena BiH nastavlja da radi, jer niko od entitetskih zvaničnika ne osporava njihov rad.
Kada je u pitanju situacija u Federaciji BiH o tom pitanju, Bradvica je rekao da je razlika u tom entitetu u tome što još od 2007.godine usvojen zakon o gašenju rada federalne institucije ombudsmena, ali i taj zakon je predvidio određena ograničenja.
„I u FBiH nije moguće u potpunosti izvršiti prestanak rada entitetskog ombudsmena i preuzimanje na nivou BiH zbog čega je Ombudsmen BiH zatražio da se Federalna vlada do 1.marta decidirano izjasni o tome da li želi da se to uradi ili ne“, kazao je predsjedavajući Ombudsmen BiH.
To je neophodno, dodao je, da bi Ombudsmen BiH znao kojim „putem treba krenuti, a prema sadašnjoj situaciji morat će krenuti u jačanje vlastitih kapaciteta i potencijala u okviru vlastitih sredstava odobrenih za njihov rad“.
Naveo je i da je razgovarano o iznalaženju mogućnosti za smještaj Ombudsmena BiH, jer je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o instituciji Ombudsmena BiH predvidio da je sjedište institucije u Banjoj Luci, a da uredi postoje u Mostaru, Sarajevu i Brčkom.
Ombudsmen BiH Jasminka Džumhur rekla je da je 1.mart datum kada se ta institucija okreće sebi i jačanju svojih kapaciteta, a da problem u vezi s prijenosom nadležnosti s entiteta treba da riješe vlasti RS-a i FBiH, jer to nije u nadležnosti Ombudsmena BiH.
Džumhur je napomenula da će Ombudsmen BiH morati i da popunjava upražnjena sistematizovana radna mjesta konkursima, što će dovesti u pitanje, u jednom momentu, da neće moći primati uposlenike iz entitetskih institucija ombudsmena.
„Zbog toja je važno da ovaj problem bude riješen u što kraćem roku od entitetskih vlasti“, ukazala je Džumhur.
Ombudsmen BiH Ljubomir Sandić rekao je da imaju za cilj da tu instituciju što više približe građanima da bi mogli iznijeti svoje žalbe u vezi s ljudskim pravima, odnosno nivo zaštite ljudskih prava bio veći nivo nego što je slučaj sada.
