Objavljen izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u BiH, posebna kritika za vlasti u RS-u
Kako je objavljeno u ovom izvještaju, zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima i demokratiji je uspostavljen i generalno usklađen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima. Ipak, posebne kritike upućene su vlastima u entitetu Republika Srpska.
"Došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja. U julu 2023. godine, u Krivični zakon entiteta Republika Srpska ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad.
Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima.
U septembru 2023. godine, Narodna skupština entiteta Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti; njegovo potpuno usvajanje bi predstavljalo veliki korak unazad.
Vezano za slobodu okupljanja, postoje ograničenja na spontana okupljanja i usljed troškova osiguranja, a sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u entitetu Republika Srpska, gdje je policija u martu 2023. godine zabranila LGBTI događaj. Povorke ponosa se održavaju redovno", stoji u Borrellovom izvještaju.
Kritiku su dobile i vlasti na državnom nivou, a razlog su neispunjene ustavne reforme, posebno u kontekstu neizvšenih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
"Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci", piše u ovom izvještaju.
Poseban fokus stavljen je i na obrazovanje, odnosno ukidanje diskriminacije u ovom sektoru, ali i na odnos prema manjinama.
"Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse "dvije škole pod jednim krovom."
Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje sa licima lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost", napisao je Borrell.
Spomenuto je i 14 ključnih prioriteta, koje je Evropska unija postavila pred vlasti u Bosni i Hercegovini 2019. godine.
"Kao dio procesa evropskih integracija, EU nastavlja pomno pratiti poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova.
Polovina od četrnaest ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u EU, se odnosi na temeljna prava. Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje", piše u izvještaju Josepa Borrella.
Potpuni izvještaj, na engleskom jeziku, možete pronaći na ovom linku.
