Obišli smo sarajevsku pijacu Markale: Tikvice 4 KM, krastavci 5 KM, a kupus 3 KM
Pijaca Markale u Sarajevu je skoro prazna. Izloženi štandovi s voćem, povrćem i prehrambenim proizvodima vjerno čekaju kupce, kojih je, kako nam prodavači pričaju sve manje.
Građani sve manje kupuju na pijaci zbog visokih cijena
Prilazimo jednom štandu na kojem je izloženo raznovrsno voće i povrće, međutim, tu zatičemo raspravu između kupca i prodavača oko cijene banana. Naime, kilogram banana na pijaci se kreće između 2,50-3,00 KM, dok je u tržnim centrima ovo voće često na akciji i njegova cijena po kilogramu ćesto bude niža.
Nakon završene rasprave, popričali smo s prodavačem koji se nije htio predstaviti, ali nam je objasnio da često postoje problemi s kupcima kada je riječ o visini cijena. Kako je i sam naveo, one jesu visoke, ali na to utječu brojni faktori.
"Cijene su visoke zato što se u našu poljoprivredu ne ulaže, nemamo poticaja, rijetko ko otkupljuje i ono što se proizvede, a onda smo prinuđeni prodavati uvoznu robu koju i mi kupimo po skupoj nabavnoj cijeni i onda nam se ne isplati da je jeftino prodajemo. Naravno, grah, krompir, kupus i svu robu koju možemo proizvesti u BiH ne uvozimo nego otkupljujemo od proizvođača iz naše države. Naprimjer, kilogram mandarina na pijaci je oko 3,00 KM, a u trgovačkim centrima 2,00 KM. Jeste skuplje, ali su naši proizvodi svježiji i bolji jer kada u centrima kupite voće ili povrće pola od toga možete baciti", naveo je prodavač.
Voće se najviše uvoze iz Italije, Španije i Turske
Prošetali smo do drugog štanda s povrćem koji je nešto skromniji, ali su proizvodi većinom domaći. Tu nas je dočekala Derviša Halimić koja već 20 godina putuje iz Visokog i prodaje na Markalama proizvode koje većinom proizvede na svom zemljištu. Kako nam je objasnila ima dva velika plastenika u kojima uzgaja povrće, a tokom zimskog perioda prinuđena je otkupiti uvozno povrće kojem nije sezona u našoj državi.
"Trenutno na mom štandu paradajz, patlidžan, tikvice i paprike su uvozna roba jer u ovom periodu godine ih ne mogu proizvesti. Međutim, proizvodim špinat, mrkvu, kupus (mladi i stari), grah, luk, krompir i to je sve sad u ponudi", dodala je Derviša.
Cijene povrća su skoro iste na cijeloj pijaci i one zavise od kvalitete proizvoda. Kilogram špinata i tikvica je 4,00 KM, krastavaca 5,00 KM, krompira 1,50 KM, kelja 2,00 KM te kupusa mladog 2,50-3,00 KM, a starog 1,00-1,50 KM. Derviša je istakla kako građani jesu nezadovoljni cijenama, ali da ipak misli da ne mogu biti niže s obzirom na trud koji se ulaže tokom proizvodnje.
"Godinama se bavim poljoprivredom i znam koliko je potrebno rada, truda i finansijskih sredstava uložiti u proizvodnju pa zbog toga smatram da cijene nisu toliko visoke. Kada je riječ o kupovini ona se drastično smanjila, građani vjerovatno i zbog niskih prihoda ne kupuju često na pijaci. I kada posjete moj štand te količine uglavnom budu male, znalo mi se dogoditi i da vagam samo 250 grama špinata kojeg kupac kupi za 1,00 KM", ispričala nam je Derviša.
Voće se najviše uvozi iz Italije, Španije i Turske i to najviše limun, narandža, kivi, mandarine, banane, nar, jabuke. I cijene voća ovise o kvaliteti proizvoda pa tako narandža iz Španije s obzirom na kvalitetu iznosi 4,00 KM po kilogramu, a na pijaci se mogu naći i one od 2,00 do 3,00 KM. Također kilogram nara, limuna i kivija su 4,00 KM, dok je kilogram jabuka 2,00 KM.
"Ljeti je skroz drugačija priča, prodajemo mnogo bobičastog voća kojeg možemo uzgojiti i na našim zemljištima ili otkupiti od bh. proizvođača, a ovako smo prinuđeni uvoziti. Također, već 20 godina radim ovaj posao i uvijek sam težio kvalitetnoj robi zbog toga cijene i jesu više. Međutim, veoma malo prodam svojih proizvoda jer su pijace skoro prazne, građani se prošetaju rijetko kad zastanu da šta kupe", rekao nam je Enes Vanjo koji na svom štandu prodaje voće.
Prošle godine BiH uvezla voće i povrće u vrijednosti od 312 miliona KM
Ni statistike ne govore u korist bh. poljoprivrede. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša država je prošle godine uvezla nevjerovatnih 312 miliona KM voća i povrća. Od toga je za povrće izdvojeno 106,4 miliona KM, s za voće 205,5 miliona KM.
S druge strane BiH je izvezla ukupno 167,1 milion KM voća i povrća. Za izvezeno povrće naša država je zaradila 44,4 miliona KM, a za voće 122,6 miliona KM.
Uvozilo se, ali i izvozilo korjenasto povrće (cvekla, peršun, celer, rotkvica, hren, mrkva, repa, pastrnjak) i krompir. Od voća su se uvozili i izvozili agrumi (limun, grejp, narandža, limeta) te dinje i lubenice.
Najviše povrća iz BiH izvezeno je u Njemačku u vrijednosti od 8,1 milion KM, a uvezeno najviše iz Srbije i riječ je o iznosu od 18,4 miliona KM.
BiH je najviše voća izvezla u Rusku Federaciju u vrijednosti od 30,1 miliona KM, a uvezla iz Turske u iznosu od 28,1 milion KM.
Poredeći sa 2018. godinom, ukupna vrijednost uvoza voća i povrća bila je 267,3 miliona KM, dok je izvezeno ukupno 160,5 miliona KM.
Ukoliko se uzmu u obzir ove dvije prethodne godine evidentno je da je izvoz voća i povrća iz BiH porastao za otprilike 7 miliona KM u 2019., ali da je također povećan i uvoz u istoj godini i to za 44,7 miliona KM.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
