Agresorska Vojska Republike Srpske 18. aprila 1993. godine izvršila je treći i najžešći napad na položaje 4. bataljona 9. brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. Prema raspoloživim podacima, srpskim snagama u ovom napadu lično je komandovao presuđeni ratni zločinac general Ratko Mladić.
U sva tri pokušaja zauzimanja strateški važnog prevoja Košćan (29. oktobar 1992., 8. novembar 1992. i 18. april 1993.), hrabrost, odlučnost i veliko srce boraca Armije RBiH i pripadnika MUP-a nadvladali su nadmoćniju tehniku i naoružanje agresora. Košćan je ostao neosvojen.
Prevoj Košćan imao je ključnu stratešku važnost jer je sprečavao spajanje snaga VRS-a prema Ivan-sedlu i uspostavljanje kopnene veze između dvije paradržavne tvorevine, u skladu sa sporazumima iz Karađorđeva i Graza. Bitke na Košćanu iznjedrile su 11 nosilaca najvećeg ratnog priznanja "Zlatni ljiljan". Mnogi borci su u temelje odbrane Bosne i Hercegovine ugradili svoje živote i dijelove tijela.
U okviru ovogodišnje manifestacije „Odbrana Košćana 2026“ preko 500 učesnika – učenika, nastavnika, planinara, izviđača i građana – prošlo je ratnim stazama 9. brdske brigade. Na stazama su održani i časovi historije. Na platou Košćana brojne delegacije položile su cvijeće i odale počast poginulim borcima.
O nastanku i razvoju Armije RBiH govorio je general Mustafa Polutak, dok su se prisutnima obratili ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović i načelnik Općine Hadžići Edlar Čomor. Načelnik Čomor je tom prilikom predstavio projekat izgradnje budućeg Memorijalnog centra Košćan.U saradnji s Općinom Hadžići, na osnovu ratne dokumentacije i svjedočenja boraca, izrađena je i podijeljena brošura o Košćanskim bitkama, koja sadrži važne historijske podatke i imena heroja.