"Tunel kojeg nema"
187

Obilježena 25. godišnjica "Tunela spasa: Na kopanju radilo stotine vojnika u tri smjene

Piše: M. N.
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: D. S./Klix.ba)
U Sarajevu je danas obilježena 25 godišnjica prokopavanja i puštanja u funkciju Tunela DB, poznatiji kao Tunel spasa, koji je bio jedini izlaz iz opkoljenog Sarajeva do slobodne teritorije i spas za gladne Sarajlije i ranjenike koji su trebali hitno biti izmješteni radi operacija.

Na lokaciji Spomeničkog kompleksa Tunel D-B položeno je cvijeće na spomen obilježju poginulima, a potom su se obratile zvanice koje su podsjetile na značaj ovog tunela.

"Još jednom se zahvaljujemo graditeljima ovog tunela spasa za glavni grad naše države. Moramo priznati da nismo dovoljno pažnje posvetili vrijednim graditeljima i projektantima Tunela D-B. Oni su prevazišli sva očekivanja i u potpunosti ispunili svoj zadatak", kazao je ministar Fišo.

Ministar se ovim putem zahvalio i pripadnicima civilne zaštite Ilidže i Hadžića, svim brigadama Armije RBiH i pripadnicima MUP RBiH koji su nakon prokopavanja tunela obezbjeđivali normalno funkcionisanje ovog objekta.

"Puno je tunela u svijetu, ali je samo jedan Tunel spasa. Činimo sve, ali i dalje ćemo to raditi kako bi ovaj projekat sjećanja na opsadu Sarajeva i agresiju na BiH bio unaprijeđen i sadržajima obogaćen", rekao je ministar Fišo.

Tunel je iskopan 1993. godine ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorije koje je držala ARBiH (Dobrinju i Butmir). Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBiH i UN-a vodio pod imenom "Tunel kojeg nema". Bio je najstrožija tajna Sarajeva, jer su kroz njega u Sarajevo stizali: hrana, oružje, cigarete...

Tokom 1994. godine za tunel je saznala vojska Republike Srpske tako da je Ratko Mladić kontaktirao Aerodrom koji su držale Ujedinjene nacije i tražio da se tunel sruši i zatvori. Potom je Vojska RS pokušala kopanjem drugog tunela i preusmjeravanjem rijeke Željeznice potopiti tunel i tako ga onesposobiti, međutim nije im uspjelo. Ulaz u tunel nalazio se u kući porodice Kolar koja je danas pretvorena u muzej.

Ovaj značajni datum uvećali su članovi Akademije "Pink Panter", a nakon jednosatnog programa otvorena je izložba "Tunel spasa: spas u ratu, uspomena u miru" koja se bavi hronološkim slijedom nastanka ideje samog prokopavanja i funkcioniranja tunela, te onog što je tunel danas. O izložbi je govorila stručna savjetnica i kustosica muzejske postavke Belma Ćuzović.

Danas je upriličena i prezentacija audio-vodiča Spomeničkog kompleksa Tunela D-B na njemačkom jeziku, te je otvoren i drugi dio izložbe "Oni su Tunel". Kao i svake godine, i ovo oblilježavanje posvećeno je onim ljudima koji su nadljudskim naporima kopali i pravili tunel za sve građane ratnog Sarajeva.

Pretpostavlja se da je dnevno više od 3.000 ljudi prolazilo kroz tunel. U dvije godine kroz njega je obavljeno blizu dva miliona prolazaka. Prolazak kroz tunel dug 800 metara znao je trajati i po dva sata. Na nekim dijelovima ljudi su se morali sagnuti i tako hodati jer je njegova visina između metar i po i metar i osamdeset centimetara.

Na njegovom prokopavanju radilo se više od 250 ljudi u tri smjene. Danas je ovo jedno od glavnih turističkih atrakcija. Godišnje tunel posjeti oko 130.000 osoba.

Povodom obilježavanja 25. godišnjice Spomeničkog kompleksa Tunela D-B na lokalitetu Memorijalnog centra Kovači biće organiziran Internacionalni stručni simpozij s eminentnim predavačima iz svijeta arhitekture, građevinarstva i muzeologije. Tema simpozija je "Uloga dizajna u procesu komemoracije".